« octobre 2022 | Accueil | décembre 2022 »

novembre 2022

CEPALC, Panorama Social 2022

201 milion moun nan triminay

CEPALC Panorama social CEPALC - Panorama Social 2022 CEPALC - José Manuel Salazar CEPAL-ECLAC United Nations

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Santiago de Chile: Panorama Social de América Latina y el Caribe eti CEPALC - Comisión Económica para América Latina y el Caribe de las Naciones Unidas - ka stanmpe chak wabap-lanne, konte 201 milion moun nan Amerik Latin ek Karayib la (se 32,1% palpa-moun kare-peyi a) ka wè mizè, epi 82 milion  adan yo (se 13,1% palpa-moun Amerik Latin ek Karayib la) nan triminay-bòdò, lanmizè-ble. Se rel triminay Amerik Latin lan toulong pi djok pase se rel triminay avan Covid-19 vini ka kouri. CEPALC voye an ago ba se gouvelman-peyi a pou yo se mete nan brann koubare bankoulele sistenm-lekol la pou pa se pèdi an kare-laj-moun.

Lire la suite "CEPALC, Panorama Social 2022" »


Depi lanne 2022 koumanse, gouvelman Dominikana ja fè

1.800 tjanmay-ayiti vire janbe laliman-peyi

Dominikana ka kouri dèhè tjanmay Ayiti Dominikana epi tjanmay Ayiti
Dominikana bandiera Migración

 

 

 

 

 

Santo Domingo, Dominikana: UNICEF, an tontin Lawonn Peyi Oliwon-latè, pou palantje lavi se tjanmay la, kouri nouvel eti gouvelman Dominikana la ka pran seraj politik janbe-laliman-peyi epi Ayiti nan vire voye 1.800 tjanmay-ayiti nan peyi  yo, san manman ek/oben papa yo, depi kon lanne 2022 taha ka bay. Kawbe-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan gouvelman Ayiti, bay lavwa eti se vire-janbe-laliman  taha ka koubare tout lèspri kanmouzaza nan liannaj nan mitan se de peyi Kiskeya a.

Lire la suite "Depi lanne 2022 koumanse, gouvelman Dominikana ja fè " »


Neste 20 de novembro, Dia da Consciência Negra

Marcha Independente Zumbi Dandara 



Brazil  - Conciênça negra Brazil - Movimento Negro Unificado - Brazil Movimiento Negro Unificado Brazil Parem de nos matar

 

 

 

 

 

 

Porto Alegre, Brasil : An tilili lawonn-leve-doubout sosial, krèy-mete-nan-brann politik ek dòt krèy ki ka defann tòt-genyen se nèg-ginen an atè Brazil te desann nan lari se bidim lanbouk peyi a, yè dimanch, pou fè moun sansle asou wach-lavi nèg-ginen an atè Brazil. Lanne taha, 51ª edição da Marcha Independente Zumbi Dandara, ka rive nan dekou an toumbilaj kabwatè-gouvelman epi Luiz Inácio Lula da Silva ki pou pran lanmen tankon kabwatè-gouvelman-peyi Brazil nan 1e Janvie 2023 ka rive blo anlè peyi a.

Lire la suite "Neste 20 de novembro, Dia da Consciência Negra" »


Lula mande pou mete Amazonia anba brazonn gouvelman

COP30 lanne 2025 la atè Brazil ?

Lula Amazonia legal Lula Brasil Carta de Amazonía Lula Brasil  Amazonía Lula COP27  

 

 

 

 

Amazonia, Brazil : Kabwatè-gouvelman Brazil la, Luiz Inácio Lula da Silva, plodaye  jòd la sa eti, que "pa pe ni rel-kalibich-karenm-livènaj san tjè-sote oliwon-latè si laliman Amazonia pa anba larel-gouvelman" ek pou mande, nan menm balan an, pou COP30 lan eti ke bay nan lanne 2025 lan, mare konsit nan peyi-brazil. Se apre an size-koze epi se gouvelnè nan gouvelman atè-lakay laliman Amazonia a eti kabwatè-gouvelman Brazil la vini bàt lide taha. Nan menm kabeche progranm-gouvelman brazil la, kabwatè-gouvelman eti ke pran lanmen nan 1e Janvie 2023, ja ka bay lavwa asou an kawbe-gouvelnaj  se lakou-moun-nanninannan an pou se "lakou-moun-nanninannan an mete politik-gouvelman yo nan brann".

Lire la suite "Lula mande pou mete Amazonia anba brazonn gouvelman" »


Rete katjile asou se lizin faktoraj kawbòn lan

COP27 ka dekantje karetel dekawbonaj

Cop 27 11 November COP 27 Emission carbon COP 27 - Agenda Highlights COP27 Sharm el Sheij

 

 

 

 

 

 

 

 

Sharm el Sheikh, Ejipt : Plodayè tòt-peyi oliwon-latè la ka pran pawol asou katel dekawbonaj la nan dekou 27enm konsit kawbe-gouvelnaj nan topay-fondok asou toumbilaj rel-kalibich-karenm-livènaj, COP27. Se kabwatè kawbe-gouvelman ek djoubaktwa ka pran pawol asou karetel ek trase-welto-rive pou dekawbonnen lizin, nan dwel-ekonomi bawda-wakle-longsay, beton ek fè. Jounen depenn-kabeche taha koumanse epi an size-koze asou tit "Katel dekawbonaj la" eti ka gade wè mete nan brann fondalnatal pou dekawbonnen dwel-ekonomi et isa rèd pou tizi yo  ek ranbonni karetel tjenbe-doubout Kannan-moun oliwon-latè.

Lire la suite "Rete katjile asou se lizin faktoraj kawbòn lan" »


UN kriye ago

An dangpantang rel-kalibich-karenm-livènaj

COP27 COP27 Carbon footprints 2030 COP27 Sharm el Sheij COP27

 

 

 

 

 

 

 

Sharm el Sheikh, Ejipt : "Planèt nou an ka bòde dawlakataw bò an rel chalvire otila nou pe ke sa vire wonn", se sa António Guterres, sobreka-kabwataj  Lawonn Peyi Oliwon-latè vini plodaye nan COP27 la. Dapre plodari sobreka-kabwataj UN lan, se anni 2 chimen eti moun-asou-latè ke sa pran, yonn se pou pòte kole, lòt la se pou pran fè. "Rel-chalè oliwon-latè ka antipile longsay-ale. Nou asou chimen-lwiloud dangpantang rel-kalibich karenm-livènaj la ek pie nou ka apiye anlè pedal-wakle-boulin", eti y katjile.

Lire la suite "UN kriye ago " »


Nan chimen regle banbann sosial

Kolbòkòy Ayiti a rive debare makadè Vare a

Ayiti - Varreux Ayiti makadè-gazolin Vare a Ayiti-jimmy-cherizier Haiti-terminal-varreux



 

 

 

 

 

 

Pòtoprens, Ayiti : Dapre nouvel-rapòte nan media peyi a, gouvelman Ayiti fè an nouvel matje-anba-lanmen kouri lawonn otila y ka salvaloure kolbòkò-peyi a pou doubout-vayan ek lanmen-djoubak yo nan dekou vire pran makadè-lantje-bato Vare a nan lanmen se labann-rèd G-9 la. "Ke ni gazolin nan tout se kawbe-genyen-gazolin lan, dwe Lendi", eti  matje-anba-lanmen gouvelman an ka fè moun sav ; ek pou gouvelman mete nan brann pou vire mete an lavi-toulehou kòdjòm oliwon peyi a, vire pran lanne lekol la ek progranm leve-masonn.

Lire la suite "Nan chimen regle banbann sosial " »


CARICOM kouri nouvel anlè Mwa Bawda-wakle-longsay

"Our Future is Electric" 

CARICOM Energy Month 01 - 30 November 2022
CARICOM Flag Guyana CARICOM Energy Month 01 - 30 11 2022 CARICOM secretariat

 

 

 

 

 

Georgetown, Guyana :  Mwa bawda-wakle-longsay CARICOM lan ke bàt depi 1e pou 30 Novanm asou tit-depenn-kabeche taha "Our Future is Electric", pou "divini nou se elektrisite". Rel-rive Mwa Bawda-wakle-longsay CARICOM taha se pou : bloublou se krèy-mete-nan-brann peyi-karayib la  asou anchay mande-sav fondok  ek mete-nan-brann tout larel ki se pe vidjoze vire-doubout-pimpe ekonomi, social, laliwonn ek rel-kalibich-karenm-livènaj nan CARICOM ; bokante nouvel-pòte ek sa-sav  asou trase-welto-rive ek mate-nan-brann pou tonnfakte se sistenm bawda-wakle-longsay oliwon kare-peyi a pou yo pa ka faktore anpil kawbòn ek vini ka pimpe toulong-ale ; ek apiye anlè sa  CARICOM aprann nan kare-peyi Karayib la tankon oliwon-latè, se rive-jik-bout politik bawda-wakle-longsay kawbe-gouvelman ek djoubaktwa.

Lire la suite "CARICOM kouri nouvel anlè Mwa Bawda-wakle-longsay " »


Lanne hourakàn ek toumvas la

Lisa ka bàt Lanmè Karayib la

Lisa  tormenta tropical

Lisa karetel Karayib Lisa Lanmè Karayib la Lisa asou 5 jou

 

 

 

 

 

 

 

Gran Kayiman: Lisa se an toumvàs epi boulin van oliwon 75  km/hè ki ka bàt lanmè Karayib la, a 22 km/hè, a owonzon 355 kilomèt anba Gran Kayiman. NHC (National Hurricane Center tankon Kawbe Lonyen-dekantje Hourakàn) trase karetel Lisa eti ka fè chimen anba-solèy Lanmè Karayib, a 16,1 rel-anlè-Ekwatè ek 81,1 rel-anba-solèy-liy Greenwich la, oliwon 770 kilomèt Belize City.

Lire la suite "Lanne hourakàn ek toumvas la " »