Lula mande pou mete Amazonia anba brazonn gouvelman
16 novembre 2022
COP30 lanne 2025 la atè Brazil ?
Amazonia, Brazil : Kabwatè-gouvelman Brazil la, Luiz Inácio Lula da Silva, plodaye jòd la sa eti, que "pa pe ni rel-kalibich-karenm-livènaj san tjè-sote oliwon-latè si laliman Amazonia pa anba larel-gouvelman" ek pou mande, nan menm balan an, pou COP30 lan eti ke bay nan lanne 2025 lan, mare konsit nan peyi-brazil. Se apre an size-koze epi se gouvelnè nan gouvelman atè-lakay laliman Amazonia a eti kabwatè-gouvelman Brazil la vini bàt lide taha. Nan menm kabeche progranm-gouvelman brazil la, kabwatè-gouvelman eti ke pran lanmen nan 1e Janvie 2023, ja ka bay lavwa asou an kawbe-gouvelnaj se lakou-moun-nanninannan an pou se "lakou-moun-nanninannan an mete politik-gouvelman yo nan brann".
Kabwatè-gouvelman Brazil la, dwe 1e Janvie 2023 bay lavwa eti "pase-bel pa matje anlè tèt pèsonn. Fè-debouya-atjolman-la pou rel-kalibich-karenm-livènaj se pou tout moun, tout peyi, menm si nou ja sav chay-dèhè se pou se peyi pi wòkòkòy la". Se kabwataj-gouvelman Ejipt la ki te fè eti Lula vini-wè nan dekou konsit rel-kalibich-karenm-livènaj taha eti ka bàt depi lasimenn pase. Nan progranm gouvelman y lan, joutè-politik PT a te bàt lawonn epi lavwa-pitjan "zero debwazay" ek se nan lèspri taha eti y te mande pou COP30 lanne 2025 lan fèt atè Brazil. Lula epi se gouvelnè gouvelman-atè-lakay laliman Amazonia a apiye asou sa eti nan katel ki ka bat gran-bwa a, ni se kontribannè-anba-bwa a, se tè-fouye èche wòch-gliminen an ek jaden-mayonmbe eti ka gade wè wouvè laliman mayonme asou granbwa a.
Debwazay chak lanne nan Amazonia eti Brazil ka gouvelnen 60% laliman y, antipile asou 75% nan dekou gouvelman ekonomi-anni-djoubaktwa douvan an.Nan plodari y nan konsit asou rel-kalibich-karenm-livènaj COP27 la, Lula rete katjile, "pa ni de Brazil, ni menm de planèt. Nou bizwen plis lanmen-asou-tjè ek plis bokantaj-zie-fèmen nan mitan se lakou-moun an. Ladje an mès gouvelnaj-ekonomi ek ale pi douvan pase tòt-genyen lamenm-la se peyi a pou se mete nan brann, yonn-epi-lòt, an gouvelnaj peyi-oliwon-latè eti ka depenn ek konte tout mande-trape atjolman-la ek nan tan-divini".
"Brazil fè moun oliwon-latè wè chimen pou pran pou kore debwazay la ek wakle-chalè karenm kon livènaj. Depi 2004 pou 2012, nou tizi rel debwazay la nan Amazonia asou 83%, nan menm balan eti Faktorel Kòtòf Peyi jaden-mayonmbo a te antipile asou 75%". Nan an plodari oliwon konsit COP27 Sharm el Sheij lan, Lula apiye asou sa eti latè-wonn lan te ni bizwen, lamenm-la, an tontin kore lahan-pèdi ek kratjak pou tjenbe doubout douvan wach-dèhè toumbilaj rel-kalibich-karenm-livènaj la, mande-sav fondok nan pran-pawol konsit Ejipt la.
Ale li nan Prensa Latina ek TeleSur
Ha muerto Pablo Milanés. Triste noticia para la cultura cubana.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 22 novembre 2022 à 10:16
The IMF has projected that the economy of St Vincent and the Grenadines will grow by 5% in 2022, supported by large-scale investment projects and recoveries in tourism and agriculture. Growth is projected to strengthen further to 6% in 2023 as large-scale construction projects get into full swing.
Rédigé par : Carib.News | 23 novembre 2022 à 16:59
La Asociación Latinoamericana para el Desarrollo Alternativo (Aldea) de Ecuador notificó el miércoles que en lo que va de 2022, se han registrado 272 muertes violentas por razones de género, lo que indica que cada 28 horas ocurre un feminicidio en ese país suramericano.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 24 novembre 2022 à 19:10