Depotjolaj laliman-bwa Amazonia a
02 décembre 2022
11.568 km2 debwazay nan an lanne
Amazonia, Brazil : Se djing-konte a ka mete an dekati 11,27% anba zie moun ; eti nan depareyaj epi dekou douvan otila se 13.038 km2 gran-bwa Amazonia a ki te djigilòp. INPE (Instituto Nacional de Pesquisas Espaciais pou kawbe-gouvelnaj natifnatal-brazil bouske-dekantje asou laliwonn) kouri nouvel, Mèkrèdi ki pase, eti laliman debwaze a nan Amazonia a rive a 11.568 km2 nan an tan ka kouri depi Awout 2021 rive a Jwiye 2022.
Apre y vini lonyen ek dekantje se djing-konte INPE a, kawbe-lonyen rel-kalibich-karenm-livènaj la sa konprann sa eti nan dekou gouvelman Jair Bolsonaro a, toumbele djigilòp laliman-bwa a antipile asou 59,5%. "Lè gouvelman Bolsonaro a rive, te ni 7.500 km2 debwazay nan Amazonia, la atjolman, lanne ladje-lanmen se 11.500 km2 debwazay", eti Marcio Astrini, sobreka-kabwataj kawbe-lonyen rel-kalibich-karenm-livènaj la, rete katjile.
Nan menm dekou a, kawbe-lonyen rel-kalibich-karenm-livènaj la kouri nouvel eti se djing-konte INPE a te ja pare depi 3 Novanm ki pase ek se gouvelman Bolsonaro ki te sere nouvel-pòte a pou kore tout chikannaj nan konsit Lawonn Peyi Oliwon-latè asou rel-kalibich-karenm-livènaj la (COP27) ki te fèt nan Ejipt, nan koumansman mwa a.
Ale li nan gov.br/inpe/pt-br
La revista "Science Advances" pronosticó la posible extinción en cascada de la biodiversidad en un 10 por ciento para el año 2050. Según "Science Advances", la pérdida de plantas y animales es inevitable, y en el 2100 podría llegar a un 27 por ciento por el uso del suelo para cultivos y ganadería, y por el cambio climático.
Rédigé par : El Caracol del Caribe | 17 décembre 2022 à 05:53