« novembre 2022 | Accueil | janvier 2023 »

décembre 2022

O "Rei do Futebol"

Edson Arantes do Nascimento

Pelé,  1940-2022 

Pele Eterno Edson Arantes do Nacimento Pele O rei do futebol Pelé ex star do futebol Pelé Brazil

 

 

 

 

 

 

 

São Paulo: Pelé te wouvè zie nan 23 Oktòb lanne 1940 atè Três Corações, an ti lanbouk Minas Gerais (yonn adan se 26 lalimn-peyi-gouvelnen Brazil la, Brazilia tankon lanbouk-gouvelman se 27enm lan), avan y te vini pi mapipi nan mapipi foutbalè oliwon-latè. Pelé te koumanse karetel foutbol li epi se tibolonm Bauru Atlético Clube ek se nan lanne 1956 eti y rive Santos. Nan  de dis-lanne, asou teren Alvinegro a, Pele fè plis pase mil gol ek genyen dis-epi kouwonn jout-foutbol, sis kou fannan jout-foutbol Brazil, 5 kou yonn-dèhè-lòt, depi 1961 pou 1965, de kouwonn Libertadores ek de kouwonn jout kontinan-kont-kontinan (genyen Benfica nan 1962 ek genyen Milan nan 1963), ek 10 kou genyen jout-foutbol oliwon São Paulo.

Lire la suite "O "Rei do Futebol"" »


Toumpak ekonomi nan 2023

Antipilaj woltonn-lahan-machande

IDB - Headwinds Facing the Post-Pandemic Recovery. IDB - Inter-American Development Bank IBD - Prices IDB     

 

 

 

 

 

 

Se gouvelman-peyi Krayib la ni pou pare lakou-peyi yo pou gade wè kore chay-dèhè aleliwon se toumpak ekonomi an nan 2023, kontel woltonn-lahan-machande nannan-kranmkranm ek gazolin epi antipilaj rel tòt-genyen peyi-oliwon-latè, dapre sa an lonyen-dekantje IDB (Inter-American Development Bank, se an bank dekatonn peyi-oliwon-Amerik) matje. IDB voye an ago asou rel tòt-genyen ki si y two wo ke pe chaye yonn-de vini-fiankan ekonomi, si se pa dekou-ekonomi-dekati asou an konpanyi kawbe-tre fondok pou machandiz-kòtok ek pal-depri-moun eti peyi-lòtbòtsay ka vann nan Karayib la.

Lire la suite "Toumpak ekonomi nan 2023" »


Konsit-gouvelnaj se plodayè-politik Matnik la

An twel-flatje-peyi Matnik

CTM drapeau Drapo Bann-twel Ipseite Bann-twel anlè  

 

 

 

 

 

 

 

 

Foyal, Matnik: Nan 19 model twel-flatje-peyi ek 4 model lavwa-egal-peyi eti kabwatè kawbe-gouvelnaj mès-longsay-peyi, djezinay ek matjoukann trase liy yo nan dekou konsit-gouvelnaj se plodayè-politik Matnik, an moun pou rete sezi douvan lelekou politik ki ka bay nan peyi a eti se pa anni pou mès-longsay-peyi politik ki lòlòy, bagay pou an kabwatè kawbe-gouvelnaj pa menm sav koulè ki pi fondok nan an twel-flatje-peyi, se koulè a ki bò baton an, se koulè taha eti fok nonmen nan prèmie ek nan Wouj-Vèw-Nwè se Wouj ranboulzay sosial la ki pi fondok. Ek lamenm-la, pou Vèw ek Nwè a la toulong pou apiye Wouj la ; Wouj-Nwè-Vèw UNIA (Universal Negro Improvment Association) eti te ja ka flatje bò twel-flatje-peyi Wouj-Vèw-Ble a, nan dekou Exodus of 1789 la anba kabwataj Benjamin "Pap" Singleton ek Henry Adams, Wouj-Nwè a se pou an ranboulzay sosial pete-chenn (révolution sociale libertaire nan pale-franse se afritjen-chaben Matnik la) ek Wouj-Vèw la se pou nèg-ginen etazini an eti te ka bat chimen èche an laliman rete.

Lire la suite "Konsit-gouvelnaj se plodayè-politik Matnik la " »


Konsit-gouvelnaj se plodayè-politik Matnik la

An lanmen-gouvelnaj toulong-ale

CTM 21 décembre 2022 CTM-Assemblee CTM PCE et PAM CTM Matnik

 

 

 

Foyal, Matnik: Nan dekantje plodari politik Matnik la depi wabap se lanne 70, se pou konprann tit-langayele tan-ka-pase a pa te jenhen ka bay adan ; se pa anni pou plodari jere-longsay la ki te ka gliminen nan se lanne 1990 a 2021 an ki te ke gare moun atè-lakay-matnik, se pou an mès-longsay-peyi politik ki pa fouti depareye Matnik epi La-Frans, ki pa fouti tann ek konprann (tann se yonn, tann ek konprann, se de) se katel-dekantje-longsay matnik la pa pe ka poze ek konprann nan menm lèspri ek se katel-dekantje-longsay franse a, ale wè se ta ewòp la. Ek menm si moun pa pe pòte konparezonnri di yo ka regle katel-dekantje-longsay (man ja plodaye sa eti katel-dekantje-longsay se sa ki ka leve an tilili tjak ek lelekou, se pa tjak la oben lelekou a limenm), se pou sa tann fondokte tan-ka-pase a ; kabwatè-gouvelnaj CTM lan, misie Sèy Lètchimi ek an konpanyi se plodayè-politik matnik la ka sanm sa ki rive konprann sa (fok sa pran tjè ek tan epi se moun-politik matnik la) lè yo ka mande an lanmen-gouvelnaj toulong-ale ("pouvoir normatif permanent") atè Matnik.

Lire la suite "Konsit-gouvelnaj se plodayè-politik Matnik la " »


Senkienm konsit Amerik-latin ek Karayib la asou vini-vie-kò

Kore vini-vie-kò palpa-moun-doubout

CEPALC - Envejecimiento en America Latina y el Caribe CEPALC - Envejecimiento y Derechos de las Personas Mayores CEPALC - José Manuel Salazar CEPALC - Envejecimiento

 

 

 

 

 

 

 

Santiago de Chile: Nan dekou senkienm konsit kare-peyi Amerik-latin ek Karayib la asou vini-vie-kò ek viv-san-koraj moun-laj-wòch, CEPALC (Comisión Económica para América Latina y el Caribe) eti se an kawbe-gouvelnaj Lawonn Peyi Oliwon-latè ki ka dekantje djing-konte ekonomi ek sosial oliwon peyi Amerik-latin ek Karayib la, Matnik nan liannaj epi CEPALC, mande se gouvelman-peyi a pou mete nan brann kore vini-vie-kò palpa-moun-doubout oliwon kare-peyi a.

Lire la suite "Senkienm konsit Amerik-latin ek Karayib la asou vini-vie-kò" »


UNESCO wouvè lapòt dis-lanne se lang palpa-moun-nanninannan

Pou pase-wel-longsay lang nanninannan 

UNESCO - Indigenous languages Global priority 1 Unesco UNESCO - Indigenous languages transmit Unesco United Nations for Educational 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Paris, An-Frans: UNESCO eti se an kawbe-gouvelnaj Lawonn Peyi Oliwon-latè pou aprann-sa-sav, kabeche-dekantje ek mès-longsay-peyi, ka eyalaye, dwe jòdi a, dis-lanne pou se lang palpa-moun-nanninannan oliwon-latè a se pase wel longsay, gran-penteng taha ka fèt nan kawbe-kabwataj li atè Paris, lanbouk-gouvelman La-Frans. Dis-lanne se lang palpa-moun-nanninannan taha se pou se gouvelman-peyi a se mete nan brann, yonn-a-lòt,  pou fè moun sansle anlè pase-wel-longsay se lang palpa-moun-nanninannan an, oliwon-latè.

Lire la suite "UNESCO wouvè lapòt dis-lanne se lang palpa-moun-nanninannan " »


Konsit kabwatè-gouvelnaj dwel-ekonomi machandaj la

Ranbonni kare-bòdaj dwel-ekonomi machandaj 

CARICOM - COTED November 2022 COTED - CARICOM 2022 CARICOM - COTED large CARICOM secretariat

 

 

 

 

 

Georgetown, Guyana :  COTED (Council for Trade and Economic Development) an konsit kabatè-gouvelnaj dwel-ekonomi machandaj nan gouvelman peyi-CARICOM kouri nouvel asou anpil bay-douvan nan mete-nan-brann ki ke pe leve an kare-bòdaj ranbonni pou dwel-ekonomi machandaj la bay nan se peyi-CARICOM lan. Konsit kabwatè-gouvelnaj dwel-ekonomi machandaj la nan CARICOM te bàt nan 28 ek 29 Novanm, nan an dekou janbe-larel nan kawbe-masonn CARICOM atè Jòytonn nan  Gayana.

Lire la suite "Konsit kabwatè-gouvelnaj dwel-ekonomi machandaj la " »


Kawbe-gouvelnaj plodari politik Perou a dezandjoke kabwatè-repiblik la

Dina Boluarte mete lanmen asou tjè 


Perou Dina Boluarte Perou Congreso de Peru Perou Presidente Pedro Castillo Perou Congreso-Peru


 

 

 

Lima, Perou: Se 101 plodayè-politik nan kawbe-gouvelnaj plodari-politik Perou ki dezandjoke kabwatè-repiblik la, Pedro Castillo eti limenm te ja pran pawol pou dispayaj kawbe-gouvelnaj plodari-politik la. Se lamenm apre, kote 3hè apre-midi eti menm kawbe-gouvelnaj taha te fè eti apiyè-kabwatè-repiblik la, man Dina Boluarte pou y se mete lanmen asou tjè, kòdjòm epi liy 115 larel-fondas-gouvelman-peyi a. Nan tan-longsay politik perou a, se prèmie kou eti an fanm ka vini kabwatè-repiblik.

Lire la suite "Kawbe-gouvelnaj plodari politik Perou a dezandjoke kabwatè-repiblik la" »


Jout-politik nan House of Assembly of Dominica

DLP pase, flouz ! 19-2 

Dòmnik nan jout-politik Dòmnik -jout-politik Dòmnik R. Skerrit genyen Dòmnik - Rozo bouk-gouvelman

 

 

 

 

Rozo, Dòmnik : DLP (Dominica Labour Party, lagòch ranbonni-sosial pianmpianm lan) Roosevelt Skerrit la genyen flouz nan dekou jout-politik vire-kare kawbe-gouvelnaj plodari politik la de lanne avan wabap li, 19 size-plodaye-politik. Se krèy-politik distopay la, United Workers Party  ek Dominica Freedom Party pa genyen pa yonn adan 21 kare-laliman politik peyi a (nan kawbe-gouvelnaj plodari-politik douvan yo te ni 3 plodayè-politik) pou vire do yo te vire do ba jout-politik taha ki pa te vire pase lanmen adan se fèy-stanmpe votè a,  ek se anni 2 joutè-politik san krèy-leve-doubout politik, Jesma Paul nan  Salisbury ek Anthony S Charles nan Marigo, ki rive kore koulè wouj la nan bat laliman tout peyi a.

Lire la suite "Jout-politik nan House of Assembly of Dominica" »


Ayiti kouri nouvel

12.987 moun epi djing kolera

Ayiti - Kolera Ayiti -kolera - WFP Ayiti kolera lave-lanmen Ayiti - Kolera

 

 

 

 

Pòtoprens, Ayiti : Tontin Lawonn Peyi Oliwon-latè pou tjanmay teste sa eti 40% se moun-kabòy taha se  tjanmay ek moun anba laj mennen-lavi. Kabwatè kawbe-gouvelnaj  doubout-sokodong ek palpa-moun Ayiti kouri nouvel eti 13.000 moun kalbòy epi kolera ek 276 moun ja alelouya depi mwa oktòb lanne taha otila yo konte kolera nan ti kare-kay oliwon Pòtoprens. Dapre kontaj kawbe-gouvelnaj sistenm sokodong Ayiti a, 12.987 moun ni djing kolera a, 1.153 moun teste pozitif eti piplis adan yo ka rete nan ek oliwon lanbouk-gouvelman an.

Lire la suite "Ayiti kouri nouvel " »