Toumpak ekonomi nan 2023
29 décembre 2022
Antipilaj woltonn-lahan-machande
Se gouvelman-peyi Krayib la ni pou pare lakou-peyi yo pou gade wè kore chay-dèhè aleliwon se toumpak ekonomi an nan 2023, kontel woltonn-lahan-machande nannan-kranmkranm ek gazolin epi antipilaj rel tòt-genyen peyi-oliwon-latè, dapre sa an lonyen-dekantje IDB (Inter-American Development Bank, se an bank dekatonn peyi-oliwon-Amerik) matje. IDB voye an ago asou rel tòt-genyen ki si y two wo ke pe chaye yonn-de vini-fiankan ekonomi, si se pa dekou-ekonomi-dekati asou an konpanyi kawbe-tre fondok pou machandiz-kòtok ek pal-depri-moun eti peyi-lòtbòtsay ka vann nan Karayib la.
Rel antipilaj lahan-machande asou an lanne ka tjoke an mitan-o-mizire 8% nan mitan karenm lan nan peyi-karayib eti lonyen-dekantje ka konte, tire Sirinanm eti anba an antipilaj lahan-machande depi livènaj 2020 an. Chwichwitè ekonomi nan kawbe lonyen-dekantje Karayib nan BID, David Rosenblatt, bay lavwa djenge pou "doukou koubarè peyi-lòtbòtsay se ranbonni nan 2023".
"Tankon nan dekou se dezas laliwonn lan, fok toulong pare pou pi depotjolè a menm si nou se djenge taha ki pi lòlòy la", se sa chwichwitè ekonomi an rete katjile. Se kabechè-matjè lonyen-dekantje a mete an konpanyi prèmie-brann ranbonni-pianmpianm douvan kontel an ago longsay asou vidjozay lahan-palantje-ekonomi ek jere lahan-dwe nan ekonomi-peyi ek mete-nan-brann gouvelman pou lonje pal ba moun-nan-kay pou yo sa rete doubout djok douvan antipilaj lahan-machande se nannan-kranmkranm lan ek gazolin lan.
Headwinds Facing the Post-Pandemic Recovery (Van-koraj vire-pran-ekonomi dèhè kouche-kalbòy-janbe-laliman-peyi a) se yonn adan kat lonyen-dekantje Ekonomi Karayib eti IDB ka stanmpe chak lanne.
Al li nan today.caricom.org
Commentaires