Pare pou lanne 2023 a !
Simen-pwezon klòdekòn lan

Eya lanne 2023

"An lanne 2023, dous ba tout moun"  


 
Bahamas Philip Davis Caricom_flags CARICOM secretariat Caricom flag

 

 

 

 

 

 

 

Nassau, Bahamas : "Nou la ka voye flè anlè prèmie relan lanne chaje-djengèt pou CARICOM ek Bahamas eti yo de, ka banbile 50 lanne-vire yo. Pou CARICOM nou an, bout-chimen taha ka rive nan an dekou otila pòte-kole kare-peyi a pa  jenhen si fondok ek prese. Toumpak ek mete-nan-brann-kore Covid-19 la  fè moun wè nan de koko-zie yo lòlòy djoubake yonn-tou-yonn lan sa lòlòy. Nan djoubake yonn-tou-yonn, piès adan se peyi nou an pe ke sa doubout djok douvan pran-seraj-dèhè eti toumbilaj rel-kalibich-karenm-livènaj la. Nan djoubake yonn-tou-yonn, piès adan se peyi nou an pa ke sa tjenbe, nan de lanmen y,  tout dekou-anni-faro doukou ekonomi ek sosial oliwon-latè a, otila tout vie mès nanninannan an ka djigilòp nan an bàt-zie ek otila se teknoloji krache-dife ka faroze doubout-bòdò ek lèspri-konprann-flouz.

Bahamas Philip DavisNou tout la ka debàt adan menm tan-nanninannan-longsay la epi djoubap, toumpak-falfrèt ek rive-fannan. Yonn-bò-lòt, nou bite, nan tan ki pase, asou se menm koraj la, janbe se menm masonn lan ek doubout douvan se menm katel pran-lanmò a. Se pa djendjen, nou ni pou sav sa eti nou anlè menm bato a. Nou rive anlè liy kalibich la, otila sa fondalnatal pou nou leve ek vidjoze fondàs 50 lanne nou. Ni anchay bagay ki rete  pou fè. Lawonn-peyi nou an fè anchay bay-douvan nan kore-kratjak bay-nannan ek manhe-agoutan. Ek nou adan karetel kòdjòm lan pou tizi kantinay machandiz bay-nannan ki ka debatje asou 25% pou lanne 2025. Epi lanmen-lonje se peyi-konpayel oliwon-latè nou an, nou le fè an bay-douvan nan plan-divini nou pou dekatonnen bawda-wakle-longsay vire-faktorele. Se pa anni pou anlòt-karetel alsa bawda-wakle-longsay anba-tè a eti ka debantje se peyi a men an dekou fondok pou tizi kawbòn lan nan doukou goumen kore toumbilaj rel-kalibich-karenm-livènaj.

Nou ke bay longsay nan djoubake, lanmen-an-lanmen  ek san moli se se an may, epi dòt Ti-gouvelman Peyi mitan-lanmè ek lèstè-lanmè nan dekatonn ekonomi ek sosial (SIDS, Small Island and Low-lying Coastal Developing States) pou bàt pi djok nan plodari nou asou anchay katel-dekantje-longsay liannen epi toumbilaj rel-kalibich-karenm-livènaj eti ka tenmbolize nou tout la. Pa di yo di w, nou la pou mete nan brann pou - Tontin kore lahan-debantje ek dezas- eti nan Topay Ejipt la, COP27, se vini kòtok lamenm-la. Sobreka-kabwataj Lawonn Peyi Oliwon-latè vini teste apiye longsay eti y ka apiye ba nou pou dèt la se vini pi lèkètè, pou kawbe-gouvelnaj lahan-palantje-ekonomi oliwon-latè se ranbonni larel-gouvelnaj yo ek pou  mete doubout an djing-kòtok vini-wòkòkòy tilili-karisti pou trape an rel anba liy tòt-genyen asou lahan-prete pou dekatonn ekonomi.

Nou la, tou pare pou lonje lanmen ba Ayiti pou y se doubout djok douvan katel-pran-lanmò ki ka soukre y. Palpa-moun-peyi-natifnatal Ayiti mande trape an wouspel anba bankoulele politik, ekonomi, kore-kratjak , tousa ki ka koubare peyi a. Nou la pou bay longsay nan mete-lanmen ba tout se krèy-djoubap la pou mete an plan regle-djoubap  nan brann anba kabwataj moun natifnatal-ayiti. Nan lèspri CARICOM, regle djoubap lamenm-la se tankon an prèmie bout-chimen pou se rive doubout an plan dekatonn longsay ba peyi-Caricom taha.

Gremèsi-aleliwon pou kabwatè-gouvelman-peyi Sirinanm, mapipi-eskwaya  Chandrikapersad Santokhi a, pou jere nawflaw eti jere lawonn-peyi-karayib la nawflaw, nansis mwa ki fini pase a. Epi lonje-lanmen ek apiye se konpayel kabwatè-gouvelman, man pare leve masonn asou fondas-teraj eti y ja fouye.

Lanne krache-dife taha chaje epi pawol-trase-divini pou lawonn-peyi-karayib nou an. Nan 50 lanne ka vini, nou ke gade wè vidjoze liannaj-pòte-kole nou, pou nou se rive ranbonni lavi tout palpa-moun-peyii-natifnatal-karayib. An lanne 2023 anni-tilili ek faktorelè ba zòt tout !"

Ale li nan today.caricom.org

Commentaires

Carib.News

Emeritus Professor at the University of the West Indies (UWI), Guyana-born Gordon Rohlehr has died, plunging the academic and arts community into mourning. He was 80 years old.
Former UWI International Relations Professor, Mark Kirton reflected on the life of Dr Rohlehr. “I knew of his work and of his achievements as an alumnus of QC (Queen’s College) and met him while I worked at UWI St. Augustine Trinidad. He was an authority on West Indian literature and the calypso. He was a true academic and professional, always willing to offer advice and guidance to young scholars and students,” Dr Kirton, a Guyanese, told Demerara Waves Online News.

Vérifiez votre commentaire

Aperçu de votre commentaire

Ceci est un essai. Votre commentaire n'a pas encore été déposé.

En cours...
Votre commentaire n'a pas été déposé. Type d'erreur:
Votre commentaire a été enregistré. Poster un autre commentaire

Le code de confirmation que vous avez saisi ne correspond pas. Merci de recommencer.

Pour poster votre commentaire l'étape finale consiste à saisir exactement les lettres et chiffres que vous voyez sur l'image ci-dessous. Ceci permet de lutter contre les spams automatisés.

Difficile à lire? Voir un autre code.

En cours...

Poster un commentaire

Vos informations

(Le nom et l'adresse email sont obligatoires. L'adresse email ne sera pas affichée avec le commentaire.)