Eya lanne 2023
02 janvier 2023
"An lanne 2023, dous ba tout moun"
Nassau, Bahamas : "Nou la ka voye flè anlè prèmie relan lanne chaje-djengèt pou CARICOM ek Bahamas eti yo de, ka banbile 50 lanne-vire yo. Pou CARICOM nou an, bout-chimen taha ka rive nan an dekou otila pòte-kole kare-peyi a pa jenhen si fondok ek prese. Toumpak ek mete-nan-brann-kore Covid-19 la fè moun wè nan de koko-zie yo lòlòy djoubake yonn-tou-yonn lan sa lòlòy. Nan djoubake yonn-tou-yonn, piès adan se peyi nou an pe ke sa doubout djok douvan pran-seraj-dèhè eti toumbilaj rel-kalibich-karenm-livènaj la. Nan djoubake yonn-tou-yonn, piès adan se peyi nou an pa ke sa tjenbe, nan de lanmen y, tout dekou-anni-faro doukou ekonomi ek sosial oliwon-latè a, otila tout vie mès nanninannan an ka djigilòp nan an bàt-zie ek otila se teknoloji krache-dife ka faroze doubout-bòdò ek lèspri-konprann-flouz.
Nou ke bay longsay nan djoubake, lanmen-an-lanmen ek san moli se se an may, epi dòt Ti-gouvelman Peyi mitan-lanmè ek lèstè-lanmè nan dekatonn ekonomi ek sosial (SIDS, Small Island and Low-lying Coastal Developing States) pou bàt pi djok nan plodari nou asou anchay katel-dekantje-longsay liannen epi toumbilaj rel-kalibich-karenm-livènaj eti ka tenmbolize nou tout la. Pa di yo di w, nou la pou mete nan brann pou - Tontin kore lahan-debantje ek dezas- eti nan Topay Ejipt la, COP27, se vini kòtok lamenm-la. Sobreka-kabwataj Lawonn Peyi Oliwon-latè vini teste apiye longsay eti y ka apiye ba nou pou dèt la se vini pi lèkètè, pou kawbe-gouvelnaj lahan-palantje-ekonomi oliwon-latè se ranbonni larel-gouvelnaj yo ek pou mete doubout an djing-kòtok vini-wòkòkòy tilili-karisti pou trape an rel anba liy tòt-genyen asou lahan-prete pou dekatonn ekonomi.
Nou la, tou pare pou lonje lanmen ba Ayiti pou y se doubout djok douvan katel-pran-lanmò ki ka soukre y. Palpa-moun-peyi-natifnatal Ayiti mande trape an wouspel anba bankoulele politik, ekonomi, kore-kratjak , tousa ki ka koubare peyi a. Nou la pou bay longsay nan mete-lanmen ba tout se krèy-djoubap la pou mete an plan regle-djoubap nan brann anba kabwataj moun natifnatal-ayiti. Nan lèspri CARICOM, regle djoubap lamenm-la se tankon an prèmie bout-chimen pou se rive doubout an plan dekatonn longsay ba peyi-Caricom taha.
Gremèsi-aleliwon pou kabwatè-gouvelman-peyi Sirinanm, mapipi-eskwaya Chandrikapersad Santokhi a, pou jere nawflaw eti jere lawonn-peyi-karayib la nawflaw, nansis mwa ki fini pase a. Epi lonje-lanmen ek apiye se konpayel kabwatè-gouvelman, man pare leve masonn asou fondas-teraj eti y ja fouye.
Lanne krache-dife taha chaje epi pawol-trase-divini pou lawonn-peyi-karayib nou an. Nan 50 lanne ka vini, nou ke gade wè vidjoze liannaj-pòte-kole nou, pou nou se rive ranbonni lavi tout palpa-moun-peyii-natifnatal-karayib. An lanne 2023 anni-tilili ek faktorelè ba zòt tout !"
Ale li nan today.caricom.org
Emeritus Professor at the University of the West Indies (UWI), Guyana-born Gordon Rohlehr has died, plunging the academic and arts community into mourning. He was 80 years old.
Former UWI International Relations Professor, Mark Kirton reflected on the life of Dr Rohlehr. “I knew of his work and of his achievements as an alumnus of QC (Queen’s College) and met him while I worked at UWI St. Augustine Trinidad. He was an authority on West Indian literature and the calypso. He was a true academic and professional, always willing to offer advice and guidance to young scholars and students,” Dr Kirton, a Guyanese, told Demerara Waves Online News.
Rédigé par : Carib.News | 01 février 2023 à 15:46