Simen-pwezon klòdekòn lan
Lawonn Peyi Oliwon-latè voye ago djigilòp

Rete sonhe goumen pòte-nouvel Andre Aliker la

Wach pòte-nouvel la

Andre Aliker 1896-1934 Le Combat d'André Aliker -Armand Nicolas Andre Aliker lari a Andre Aliker kò-lonji-frèt asou sab Fon-bouwle a Andre Aliker  1894-1934  nouvelis ek moun-politik natifnatal-matnik 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nan dekou CTM vini ka bat lawonn pou an twel-flatje-peyi ek an lavwa-pitjan-peyi, anchay trase-liy lòlòy, si se pa makakri bwabwa, kouri lawonn jik pou se konprann moun atè-lakay-matnik pa sav sa ki an twel-flatje-peyi ni menm an lavwa-pitjan-peyi  ek nan ki dekou se de bagay taha pe fondalnatal. Se pa anni pou moun ki rive trase-djezinen twel-flatje-peyi  epi plis pase twa (3) koulè (ni yonn ki ni 6 koulè) depareye oben plis pase twa (3) trase-jeometri (adan an menm twel-flatje-peyi ou ni triyang, rektang, kare, won, rel-trase, kat-zetok, won-lonji, rel-kwaze, tousa epi dòt trase-jeometri), se pou se kabwatè jout-trase-djezinen taha ki rive, nan triye yo fè, apiye se twel-flatje-peyi taha ; tout bagay ki fè moun wè, nan de koko-zie yo, ni an bidim tjak nan sa-sav politik se plodayè-politik atè-lakay-matnik la. Lè sa-sav politik la, mès-longsay-peyi politik la, flòkò konsa, si se pa lòlòy, se pou se mande konprann nan ki rel eti pòte-nouvel la (epi wach-dèhè liannen y, kouri-nouvel la) ka bay ek ka kouri laliman peyi a ?

SIMAO-FRONALIMALòtbòtsay, avan se bay antre nan gran plodari-dekantje, se pou se ri, men ri diri plere lanti, tilili trasè-djezinè twel-flatje-peyi taha ki konnèt anni Wouj-Vè-Nwè oben Wouj-Nwè-Vèw UNIA a, tankon koulè twel-flatje-peyi, koulè ranboulzay anni pou pete-chenn moun yonn-tou-yonn 19enm siek la.  Jik ni yonn adan yo ki mete an sikriye plimaj nwè, tou-nwè, anlè twel-flatje-peyi taha, se pa ti devenn eti Matnik, tankon peyi-asou-latè, ja nan devenn epi se badjolè anni-afrik  nan lang-pale-franse y la. An twel-flatje-peyi (Afrik se pa an peyi men an kontinan, se pou se konprann an tilili peyi ek laliman leve-doubout-politik, an tilili mès-longsay-peyi, anni Nijewya se oliwon 251 laliman-peyi epi an mès-longsay-peyi  ki ta y ek oliwon 529 lang-pale eti  yo ka depenn 7 adan yo tankon lang-kwaka ek nan piplis twel-flatje-peyi kontinan Afrik la se Wouj-Jòn-Vèw ki ka bay) se toulong an falbala wayalachi-politik peyi a oben rel trase-chimen rive nan wayalachi-politik taha ek si Matnik se anba jouk politik La-Frans, se pou twel-flatje-peyi Wouj-Vèw-Nwè a se rete twel-flatje-peyi wayalachi-politik la ek pa jenhen vini an twel-flatje laliman-gouvelnaj-peyi franse, ni menm an twel-flatje kanman-kòtòf matnik. Lamenm-la, se pou se mande sav ki liannaj ki pe ni nan mitan twel-flatje-peyi ek oben lavwa-pitjan-peyi epi pòte-nouvel oben menm kouri-nouvel ? Ki nouvel an twel-flatje-peyi se pe ka pòte ba moun si se pa pou fè yo sav peyi taha asou chimen wayalachi-politik oben ja nan wayalachi-politik la ?

Si twel-flatje-peyi Wouj-Vèw-Nwè a se ka vini twel-flatje Matnik tankon laliman-gouvelnaj-peyi franse, bagay pou fè defen Guy Cabort-Masson voye pie nan memwa-matnik la kote eti y ye a, se pou se tann ek konprann an bidim bat-dèhè politik, tankon an ti ranje-bagay nan sistenm anba-jouk-franse a ek pi nan fondok, an lèspwa-mal-papay eti sistenm-gouvelman franse a ke sa palantje palpa-moun-natifnatal-matnik la (le peuple martiniquais, dans la haute langue française des afro-centristes d’en Martinique) menm lè sistenm-gouvelman franse taha konnèt anni palpa-moun-doubout atè-matnik (population de la Martinique, nan menm pale-franse se yich-dèhè farahon Ejipt la atè Gwadloup oben Matnik), sa matje lank nwè-kòtok asou fèy blan-jòni, liy 72-3 larel-fondas-politik Repiblik franse a. Nan dekou an larel-fondas-politik, tilili sistenm gouvelman-peyi atè-lakay (Brazil, Etazini, Lezenn, Meksik, Nijewya, Venezwela, tousa) oben menm nan dekou an gouvelman-peyi yonn-tou-yonn epi an kawbe larel-gouvelnaj atè-lakay (Espany, Nederland, Beljik, tousa), an twel-flatje-peyi oben menm an lavwa-pitjan-peyi pa ka trase liy an wayalachi-politik men ka trase liy an kawbe larel-gouvelnaj politik atè-lakay ek an kawbe larel-tribinal       atè-lakay ek mi atè Matnik, se anni plodari politik la ki ka bay ; pa ni piès kawbe-gouvelnaj ki se kabeche an larel-tribinal se se asou vie-bwadjak ka wouye bò chimen-lwiloud ek bò kay moun. Es an larel gouvelman-peyi oben an larel-gouvelnaj atè-lakay se pe bay si pa ni an sistenm pòte-nouvel ek kouri-nouvel doubout-o-kare ?

Rive isiya la konsa, lè tout moun vini konprann an twel-flatje-peyi ka trase pòtre fè-yonn peyi-natifnatal-longsay la (unité de la nation, nan matje-franse dekantje-langayele Franz Fanon an menm si tit-langayele politik peyi-natifnatal-longsay se anni nan peyi an bidim mès-longsay-peyi politik ladje-liannaj-anba-jouk otila sa ka bay) ek nan fè-yonn peyi-natifnatal-longsay taha, pòte-nouvel la fondalnatal ek ni pou depareye toulong-ale epi kouri-nouvel la. Se pou se tann ek konprann  (tann se yonn, tann ek konprann se, toulong, de) goumen pou pòte nouvel Andre Aliker la se te prèmie ti flichonnen an mès-longsay-peyi politik atè Matnik, eti lang-matje franse jounal Justice la limenm ek lide-fondok kominis la te ja ka dezanchouste ek redi dèhè. Se pou se tann ek konprann tou, nan mete-nan-brann politik pou an twel-flatje-peyi ek an lavwa-pitjan-peyi kabwatè-gouvelnaj CTM lan, misie Sèy Lètchimi, ni de rel lonyen-dekantje eti yonn se pou doubout-o-kare eti kouri-lawonn pòte-nouvel la pa fouti doubout-o-kare ek dezienm lan, si kouri-lawonn pòte-nouvel la pa doubout-o-kare, se se kòdjòm, se pou moun-matnik yo menm, moun-politik tankon moun medja-pòte-nouvel ek medja-kouri-nouvel, la ka depotjole mès-longsay-peyi politik matnik la (culture politique martiniquaise nan pale-franse se kreyolis atè-lakay-matnik la) nan kore y, si se pa koubare y, asou chimen depareyaj-longsay li ek vini ka apiye asou pwa kò y.

Pòte nouvel se toulong pou leve konsians moun asou laliwonn sosial yo, asou wach-lavi-peyi yo,  asou lavi a limenm, se se an konsians sosial, avan rive nan konsians politik la ; se pa anni pou fè an moun sav an bagay fèt, te fèt oben ke fèt, se pou bloublou an moun (larel-bloublou a, conative function Roman Jakobson lan), fè pou y se toumbile kanman lavi-toulejou y. Lamenm la, se pou se tann ek konprann blo, pòte-nouvel la ka fèt epi an lang eti ka trase laliman nouvel-pòte a, delè menm trase lanmen-djok nouvelis la. Kouri-nouvel la se toulong adan an welele, moun ka fè y kouri ka toumbile y silon rel pale ek rel kabeche lang lan, silon dekou kouri nouvel pou tan-ka-pase ki pa pe ka pase ek menm balan an, nan an lang-pale pou anlòt lang-pale, delè menm nan lakou-moun anlè mòn ek nan lakou-moun ka rete nan lanbouk. Nan dekou an kouri-nouvel, badjolè a ka zoute y epi anchay djing, anchay jès, anchay makakri, silon moun ka koute pou tann, silon rel sa-sav badjolè a, silon rel konprann moun ki ka koute y ek menm silon rel konprann kanman moun ki ka koute y. La pou-la, se pou kabeche sa eti rel anchoustaj an moun nan lang natifnatal li ka peze kòtok asou laliman depareyaj la nan mitan pòte-nouvel ek kouri-nouvel. Nan plodari atè-lakay-matnik la, tan-ka-pase a se an tit-langayele bililik-longsay jik pou tan-doukou a trape de faktaj eti ka apiye an tilili rel-doubout adan. Nan dekou taha, pòte-nouvel la se pou ale tjoke nan tan ki ja pase, gade wè tonnfakte tan-nanninannan-longsay la. Kouri-nouvel la se anni pou bloublou an laliwonn, se toulong anni pou fè an ti-sose, vire wonn. Kouri nouvel se pou rete doubout, dwèt-pitjèt, nan tan-jòdi, nan tan-doukou a. Nan lang natifnatal-matnik taha, tan-doukou a se toulong an tan moun ka sansle anlè y, tan-divini an se anni an ti lide moun ka leve konsa, se se pianmpianm ek tan-ki-pase a ka toulong malakse tan-doukou a epi anchay wach nanninannan, anchay dekou rarate lavi gangan ki te pase pàs.

Pòte-nouvel la  se toulong pou leve ek dekatonnen an tilili larel-kòtòf eti pa pe menm nan an mès-longsay-peyi pou anlòt mès-longsay-peyi, nan an lang-natifnatal pou anlòt lang-natifnatal, se silon tan-nanninannan-longsay peyi a ek le dekou wakle-boulin sosial ki ka ale epi y la, se larel-kòtòf taha ka rive pri oben pa ka rive pri, ek yo tout pa pe ni menm rel rive-pri a, nan an menm mès-longsay-peyi. Se pou sa toulong depareye pòte-nouvel ek kouri-nouvel eti yonn ek lòt se pa anni pou wakle-boulin tan-ka-pase ki pi towtow adan kouri-nouvel ; lè an moun-natifnatal-matnik ka bay lavwa, yo kouri nouvel lanmò anlòt moun, se pou toumbele pianmpianm lavi toulejou a toumbile, ek pou moun kouri a-gòch, a-dwèt èche papie nan kawbe-gouvelnaj, peye si, peye sa pou doubout ibènaj la o kare ; lè an moun-natifnatal-matnik di w « fonmi ke pòte-nouvel », se pou se tann ek konprann, an bagay pianmpianm otila ni an tan pou rete koute nouvel la, an tan pou tann oben li nouvel la ek an tan pou konprann nouvel taha eti moun pe vire koute oben li ek konprann nan anlòt larel.  

Nan dekou eti an lang-pale franse ka toulong krache nan djol an lang-pale kreyol (an lang-pale angle oben an lang-pale panyol tou la ka krache anlè lang-pale kreyol taha), kouri-nouvel la eti se anni dawlakataw, san pran tan mete larel-kòtòf nan brann, se pou moun-matik ka riv ladje an lang-pale pou anlòt lang-pale nan an menm pawol-pale, se toulong tankon an tanbi-welele nan an pran-pawol, se  tankon an welto, ou wè y ou pa wè y, anni welto, adan djendjen doubout-djok ki ka kouri lawonn tout pran-lang. Si pa pe ni gouvelnaj-peyi san an sistenm pòte-nouvel (owala nou pale sistenm se pou konprann an gade-pou-douvan apiye-asou-pwa-kòtòf), se pou se konprann twel-flatje-peyi ek lavwa-pitjan-peyi CTM lan se pou se redi an ti-zizin fè-yonn politik eti ka wouvè chimen an mès-longsay-peyi tout flòkò, se nan dekou goumen pou wayalachi-politik la otila an mès-longsay-peyi politik ka pe bay ek ka fè pou moun se depareye pòte-nouvel ek kouri-nouvel fann ek ba gouvelnaj-peyi a plis fondokte depareye moun ka kabwate gouvelnaj ek moun ka apiye oben chikannen gouvelnaj-peyi taha.

Pòte-nouvel Andre Aliker la se te anni pou dekinaye jik lonhe dwèt asou an sistenm malfentè politik men nan an lang-matje franse eti piplis nan palpa-moun-doubout atè-lakay-matnik la pa te sa ni pale, ni konprann, ale wè li ek matje nan tan taha. An pòte-nouvel nan an lang peyi-lòtbòtsay, menm lè piplis moun nan peyi a ka li, konprann ek matje lang peyi-lòtbòtsay taha, pa ka pe faroze ni ranbonni lide an gouvelnaj-peyi, lide an apiye-asou-pwa-kòtòf, gade wouvè chimen-divini. Nan se laliwonn taha, se pou pòte-nouvel la toulong towblip ek fonn nan dekalibich ek blakbol kouri-nouvel la eti ka delantiraye peyi a aleliwon ek, pi douvan, koubare tout  chimen pran letjèt nan divini.

I – Kouri-nouvel kominis la nan djol koule douvan lang-matje franse a depi an tan Andre Aliker.

Si kouri-nouvel kominis la, oliwon-latè, se te pou tout djoubakè fè-yonn ek leve doubout pou mete gouvelman djoubakè nan brann, atè Matnik, nan jounal Justice, kouri-nouvel la eti yo pran pou an pòte-nouvel (nan pòte-nouvel la ni toulong lide moun ka pòte-nouvel la ek moun ka koute y la nan menm sistenm lang, nan menm mès-longsay), nan tan Aliker jik jòdi, se pou Matnik se rive nan menm rel sosial epi An-Frans. Nan se lanne 1930 taha, kominis atè Matnik la te ja adan lide fè eti gouvelman franse a (nan lang natifnatal-matnik la tit-langayele gouvelman an ka depenn sa eti lang franse a ka kriye Etat ek ka depareye epi gouvelman eti se an kawbe-gouvelnaj ki la pou mete an progranm-politik nan brann) pou y se lonje pal ba palpa-moun-peyi natifnatal-matnik la pou te pran seraj se betje a. Se pa ti lèspwa-mal-papay.

Jik jòdi, jounal Justice (tout se jounal krèy-politik atè-lakay-matnik la, menm palantjè-peyi a) matje anni nan lang franse a, an plodari-dekantje marks-engels eti pou depenn-dekantje limenm pa te fouti depenn-dekantje wach sosial ek mès-longsay-peyi politik natifnatal-matnik la, pa te rive, nan tan-ka-pase, kole djoubakè Matnik la yonn-bò-lòt pou pran letjèt nan divini. Jounal Justice Andre Aliker la te matje adan an lang eti piplis djoubakè Matnik la pa te ka pale, ale wè li nan tan taha. Ki lèspri kominis atè-lakay-matnik la pou te vini defann tòt-genyen an krèy ki pa te ka konprann hak nan matje franse yo a ? Nan mande-sav taha, se pou se tann ek konprann, plis pase djoubap sosial la eti ka bay nan tout peyi oliwon-latè, ni an bidim depareyaj mès-longsay-peyi eti se anni an lang-matje natifnatal-matnik oben anchouke atè-karayib, ka pe kalibiche y.

Nan ti lèspri djol-koule douvan lang franse kouri-nouvel kominis la, nan tan Andre Aliker se te anni pou pòte-nouvel yo te ke pran y, se plis pou mete moun yonn-tou-yonn, dividje moun, pase fè yo bay nan an lèspri yonn-a-lòt, nan an lèspri fè-yonn. Se pou se tann sa eti lang franse a ka leve moun yonn nan koubaraj ek lòt (silon laj, fant-katje, rel ale-lekol, krèy sosial, rel anchoukaj nan mès-longsay-peyi, kote-rete, ek menm silon rel-djenm djoubap sosial la, silon rel djenm djoubap ras-moun tou, tousa epi dòt ti bagay), nan an koze nan mitan de moun atè-lakay-matnik, plis pase koulè lapo-fidji, moun ka pale franse pi nawflaw la ka fè lòt la pe djel li, ek moun atè-lakay-matnik la, majò tankon sousèkè ka fèmen djol li douvan an mal-mouton franse ki ka matje papa ek twa "p". Frantz Fanon pa di w, "pou wo franse Ehe Sezè a te wo, madanm lan tonbe malkadi".

Si nan se mès-longsay-peyi ewòp-anba-solèy la, plodari kominis la eti ka chaye lide an gouvelman larel-gouvelnaj sosial ranbonni wach krèy sosial djoubakè, ka toulong dekantje djoubap sosial la tankon an poto-mitan, nan mès-longsay-peyi otila larel-mete-nan-brann djoubak la pi flòkò, peyi otila larel-gouvelnaj sosial la pi molpi, ek nan peyi otila dwel-ekonomi lizin lan se anni an ti konpanyi djoubakè, atè Matnik, djoubakè-lizin lan se an mayonmbo tou, delè ka jik pe voye lak nan lanmè, se pa chenn-koumandaj la ki ka fè liannaj sosial la men rel anchoukaj nan lang djoubak la, lang gouvelnaj peyi a. Atè Gwadloup oben Matnik, nan tan Andre Aliker, lang djoubak la se te lang kreyol pou piplis djoubakè-lizin tankon mayonmbo.

Lang chenn koumandaj la limenm se te lang franse a eti nan desann rive nan rel djoubakè a te ka tonnfakte nan kreyol. Nan chan kann Lari-Kay-Nèg-ginen an, film Ezhan Palcy a, betje ka koumande ekonòm lan nan an pale-franse eti ka koumande jerè a nan an pale-franse bannann ek jerè a ka koumande koumandè nan an pale-kreyol òwdinè "sakre makak ! Ou te pè kraze kann lan, ou mare y epi zanma, man ke pete tjou w baw". Apre Jerè a, tout krèy djoubakè kann lan ka bàt nan pale-kreyol la ek se anni yo, anchouke nan mès-longsay-peyi yo ek lang natifnatal yo, menm si yo pa te sa matje y, ki ka fè liannaj sosial la ek te pe pretann ranbonni ek kanmouzaza laliwonn sosial la.   

II – Franse-kreyol, lang pòte-nouvel la atè-lakay, Matnik.

Lakou-peyi-matnik rive nan an kat-chimen otila piplis moun nan peyi a ka pale franse, menm an pale-franse-bannann oben an pale-franse-atè-lakay ek se anni an ti konpanyi moun ka badjole an pale-kreyol dòmi-dewò, an pale-kreyol eti ka malelive lang natifnatal-matnik la. Se pa anni pou moun ka toulong mete an pawol-pale, an wonn-pawol, franse nan koze a toulong pou fè moun ka reponn pawol la sav yo sa pale franse, nan tout koze an moun ka gade wè bloublou anlòt, mande-sav Sigmund Freud la, "lè man ka pale, kote man doubout pou pale pawol eti man ka pale a" ; se plis adan lèspri "sa eti pale le fè nou konprann lan" Pierre Bourdieu a, nan lide taha eti se pa anni an kanmo pou an moun se gade wè konprann, se an faktorel eti rel-peze y ka toumbile nan tan-ka-pase, nan liannaj epi dòt faktorel pi ralba oben pi nan pawol-rapòte.

Lajounen-jòdi, atè Gwadloup ek  Matnik, menm se moun krèy sosial defaroze a ka fòse pale franse ek ka depotjole pale-kreyol se peyi taha nan an lang mafoudja otila pa ni piès katel djokte sosial oben djing matjoukann-antipilonnen ki ka pase. Nan dekantje-kabeche Pierre Bourdieu a,  lang lan se pa anni an branbrann-sonnen-pawol pou kouri-nouvel, ek nan dekou an peyi de-lang-pale oben an peyi palpa-lang, moun ka toulong  pale silon rel sosial moun ka tann yo a, oben ka tawache pawol yo owala yo se adan an doukou rarate-sistenm-gouvelman, "qui m’a mandé lè yamme ?" ti machann lan nan kawbe-tre Latrinte a konsa y te wè de-o-twa machandè fidji-ewòp debatje, pa menm sav sa ki an chou-kochon.  

Atè Matnik, oben menm adan lakou-moun-matnik la, owala an moun-lòtbòtsay debatje, se pou moun-matnik la toumbile lang-pale ; ek menm nan dekou moun-lòtbòtsay taha te ke sa pale, annou di, kreyol la, moun-matnik la ka bat pi rèd nan toumbilaj li a. Se pa anni pou lèspri-machifonnen eti Frantz Fanon te dekantje adan Lapo nwè anba se mas blan an, man ja dekantje, kabeche ek matje sa, se pou an lakou-peyi ki pa ni piès djing-kòtok an sistenm-gouvelnaj atè-lakay. Moun atè-lakay-matnik, menm taha ki gwo tjap la, gran kabwatè-politik la, ka kaka anlè y douvan prèmie ti machapia fidji-kokaz la. Se defen Guy Cabort-Masson ki te ka di mwen an jou, E. Sezè ka kaka anlè y douvan an ti grenn-chen kon M. Roka ; ek se limenm Guy Cabort-Masson taha te matje adan an liv li, se anni Ehe Sezè eti peyi-natifnatal-matnik la se pe ni tankon mapipi-eskwaya gouvelman atè Matnik.

Nan tousa, kouri nouvel nan lang franse Eme Sezè a, se toulong pou moun-matnik la pa ka wè, lamenm-la, kote eti pawol kouri-nouvel la pe sòti, chous li ek karetel li ; mi, nan kouri-nouvel sa fondalnatal pou moun an ki ka tann kanmo a sa vire fè karetel li, a la deviran towtow, Se pa anni pou sav sa chak tit-langayele le di, se pou vire kabeche an laliwonn dèhè chak wonn-pawol la,  larel laliwonn-lang  (referential function Roman Jakobson la, "latè ka tounen won") lan eti fok sa toulong liiannen epi larel djing-kòtok-lang (metalingual function R. Jakobson lan, "kisa ou se konprann lè w ka di pawol taha") ek moun atè-lakay-matnik la pa ni pèsonn mande poutji nan dekou kouri-nouvel gouvelman franse a ; si se pou ale mande gouvelnè franse a, se menm kwaka a, si se pou ale mande an badjolè politik atè Matnik, se pou rete pri adan an welto, zatrap tèbèdje pou jout-politik dèhè. 

Kouri nouvel nan lang natifnatal-matnik Erik Pézo a, se pou, plis pase wè an laliman-leve ek an chimen-vini lang lan, tann an tilili nouvel-pòte nan menm balan kouri-nouvel la. Isiya la konsa se pa anni pou laliman-peyi jik delè peyi, ki ka deredi dèhè chak wonn-pawol la, se pou an lang naifnatal se vire pase lanmen nan chak tit-langayele y oben epi nan chak pawol-pale, ti-pawol li, vire ba yo plis lanmen-djok pou se ka rive anchouke wakle-boulin sosial la ek pran an bidim letjèt nan divini ka rive o-vant-atè. 

III - Kouri-nouvel kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik, nan bwabwatizay lang atè-lakay-matnik la, aleliwon-galba.   

Poutji kouri nouvel gouvelman franse a nan lang franse an-frans lan ka rive tjenbe larel flouz magre Matnik a 7.000 kilomèt La-Frans, magre wakle-boulin teknik la, magre djoubap "ras-moun" depotjole djoubap sosial la, magre kare-peyi Karayib ek Amerik Latin ka peze pi djok nan liannaj nan mitan peyi oliwon-latè, magre an memwa laliwonn-karayib (kout-van, toumvas ek hourakàn) eti pa pe ka bay An-Frans, magre katel-dekantje-longsay karayib vini ka bat tankon katel-dekantje-longsay yonn-tou-yonn, magre tan-ka-pase atè Matnik tankon nan tout peyi oliwon-latè, nan dekou wakle-boulin sosial la ? Lamenm-la, an tè-danme-mitan-lanmè ki ka bay lavwa, aleliwon-galba, asou souch-kòtòf li ("kous yol oliwon Matnik, yonn-tou-yonn oliwon-latè" ek dòt pawol-rapòte konsa) ek ka palantje an peyi-natifnatal Matnik men pa fouti tann ek konprann fondokte an gouvelman natifnatal pou kabwate peyi-natifnatal taha.

Plodari politik flòkò atè Matnik, si se pa lòlòy menm ; se pa anni pou anchay bat-ladeviran ki ka kouri lawonn politik la, palantjè-peyi a pa sa pale, pa menm pale-kreyol dòmi-dewò a ek se konpayel wayalachi-politik pa fouti depenn gouvelman franse a tankon an bagay lòtbòtsay Matnik, a 7.000 kilomèt ; krèy-politik kriye nèg-ginen-krann lan, PPM (Parti Progressiste Martiniquais eti Aimé Césaire doubout nan 22 Maws 1958) ka bat pou rive kantekant nan sosial epi La-Frans ; MIM (Mouvement Indépendantiste Martiniquais eti te sanble Forces Populaires  Marc Pulvar ek Groupe Zanma Garcin Malsa a epi dòt konpayel-politik san krèy-politik tankon an kase-lo epi La Parole au Peuple, nan 1e Jwiye 1978 apre jout-politik kabwataj lanbouk 1977 la) ka mande pou Matnik se vini anba kabwataj an kawbe-gouvelnaj yonn-tou-yonn franse, sòti anba an liy larel-fondas politik franse a, liy 73 la eti pa ka bat ankò, depi vire-matje Maws 2003 a (an larel-gouvelman limewo 2011-883 nan 27 Jwiye 2011 abwogat de kawbe-gouvelnaj Matnik ek Gwiyann lan) pou ale anba liy 74 menm larel-fondas politik franse a.

Plodari politik la lòlòy atè Matnik, an badjolaj chak dimanch asou RLDM (Radio Leve Doubout Matnik) otila an kabwatè-politik, plis pase kat-ven-senk lanne, yonn-tou-yonn ek debiele nan mitan kabèch (debiele pou yonn-tou-yonn eti y yonn-tou-yonn, mren, mren, mren) ka vini malpale ek lonhe dwèt asou se konpayel politik li a, rache-koupe, lavi anba-lakay moun, fanm oben nonm moun ka pran, tousa. Apre politik la se anni pou badjole asou ti lanmen-jerè eti lezòt pa ni ek gwo lanmen-jerè eti y te ke ni pou ta y ek ale fè de-o-twa tèbèdje Matnik la konprann matjoukann eti y ka jere a se tankon  matjoukann li ki ta y pou y ba chak moun an ti dwel-separe  adan, kantekant. Politik se pa jere, piès toubannman ; gouvelnen ni jere adan, men pa anni jere ek mi Matnik pa ni gouvelman pou ta y.

Nan politik, kouri-nouvel la poto-mitan ek se pou y, toulong-ale gade wè flouze pòte-nouvel la. Nan flouze taha se dabò-pou-yonn pou anchouke pòte-nouvel la nan wach peyi a ek, pi douvan, pou asou fondas tout nouvel-pòte taha, pou wouvè laliman peyi a asou dòt wach, asou dòt peyi, tankon asou an kare-peyi kontel Karayib la. Nan gouvelnaj oben menm gouvelman, kouri-nouvel la pa pe ka bay aleliwon, se pou y pase nan "brèt nwè" a, menm pou jwe epi "brèt nwè" a tankon René Thom te ka montraye, nan Modèles mathématiques de la morphogenèse li a, moun-matnik la pa se pe ka rive pou lang sere se djing-konprann lan ki nan an lang franse eti pèsonn atè Matnik te ke sa ale tjoke karetelonn li ek pa fouti pran douvan anlè se tonnfaktaj la ki se fèt adan "brèt nwè" a. Se pou anchay kanman tjanmay obre an joujou-joudlan, an ti-lèspri mafoudja ek miyonnen lapo-fidji ki fè si kouri-nouvel lòlòy gouvelman franse a ka tjenbe lare lek pran moun atè-lakay-matnik pou an bann brèbrè-mouton.  

Politik anni klè-kon-dlo-wòch MIM lan eti asou RLDM moun te ka vini rarate kannan lahan yo vote oben yo ba an djoubaktwa, an krèy-mete-nan-brann oben lahan eti chimen-lwiloud yo fè ka koute,  lahan yo tire an pòch-dèhè yo ba an ti malere, pa mande piès larel-gouvelnaj pou sa, pa nan lèspri an gouvelman atè-lakay-matnik, pa nan lèspri yonn-a-lòt sosial nanninnnan Matnik la, ayen nan tousa. Sa kouyon, si se pa MIM ki kouyon an tjou yo, an lawonn-politik ki te doubout pou bat asou wayalachi-politik Matnik, nan Latrinte se lanne 1979 a 1981 an, asou tout masonn te matje "Indépendance MIM", bagay pou te fè Kazo ek se sosialis Latrinte a kaka anlè yo ; epi an kabwatè-politik yonn-tou-yonn ki te ka badjole "man pe ke moli ba pèsonn",  "se mren ki fè", "mren, mren, mren ou wè ka pale ba w la", ek ki pa rive, nan 17 lanne kabwataj kawbe-gouvelnaj politik franse atè Matnik (Conseil Régional epi Collectivité Territoriale de Martinique), mete nan brann se se an larel-kabwataj asou doukou tann filèt-tranmay la, ale wè tonnfakte tjek yonn-a-lòt nanninannan nan an larel-tribinal atjolman-la.  

IV – "Brèt nwè" gouvelnaj anba-jouk atè-lakay-matnik la.  

Nan 49 lanne djoubap politik atè Matnik, depi Janvie-Fevriye 1974 jik jòdi-jou otila kabwatè kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik, Sèy Lètchimi ka rive konprann, nan plodari y, ni an tòt-genyen Matnik eti pa pe menm epi ta La-Frans ek an tilili katel-dekantje-longsay Peyi-Matnik-Karayib taha ki chous-kòtòf Matnik (Peyi-Gwadloup-Karayib ki tou pre a pa pe ni se menm katel-dekantje-longsay taha eti liannen ek tan-nanninannan-longsay la ek mès-longsay-peyi politik la nan fondok ek kòtòf) ek eti piès sistenm-gouvelman franse pe ke sa regle.

Nan kabeche-dekantje mabial la, moun-asou-latè, kawbe-gouvelnaj, pa ka nepi regle katel-dekantje-longsay eti ka bàt tan-ka-pase, aleliwon-galba oben pianmpianm, ek ka rive leve dòt katel-dekantje-longsay may-an-may an gouvelman, an kawbe-gouvelnaj se ka gade wè kore oben pran y nan de lanmen y. Kontel katel-dekantje-longsay toumbilaj sosial la pa pe ka bàt epi menm djing-dekantje sosial atè Matnik eti se an lakou-peyi anba-jouk ek san gouvelman natifnatal, an peyi ki rete pri adan ekonomi-machandaj ek kawbe-bitako 18enm siek la, ek atè An-Frans eti se an lakou-peyi ki ja ladje ekonomi-anni-lizin  19 a 20enm siek la, ka ale.

Menm atè Gwadloup eti pe ka rive sanm Matnik, an konpanyi badjolè ka kriye yo "tè-danme-mitan-lanmè sese", men menm de sese pa pe menm nan karetel tan-ka-pase nan lavi yo, ek de peyi pa pe sese piès toubolman (Gwadloup se pa nepi an tè-danme-mitan-lanmè tou yonn men an tilili tè-danme-mitan-lanmè), si yo se sese se nan pa fouti sav, depenn ek dekantje, tòt-genyen yo ; Atè Gwadloup tou, se ekonomi-machandaj la ki ka bay (tousa Gwadloup ka faktore se pou vann An-Frans, ek tout machandiz eti Gwadloup ka yize sòti An-frans debatje) men Gwadloup pa rete pri adan ekonomi kawbe-bitako 18enm siek la, an bidim krèy mayonmbo ka rete nan peyi-karayib taha.

Isiya la konsa, menm si pa ni se se an gouvelman atè-lakay pou apiye oben mete lanmen anlè tonnfaktaj sosial la, yich mayonmbo a pe ka vini kabeche an sistenm soulaje apa-manman y, palantje djoubak yo tousa ; ni tankon an karetel tonnfaktaj sosial eti djoubap sosial la pe ka wouvè. Atè Matnik otila pa ni gouvelman atè-lakay tou, djoubap sosial la (pa pe ni lakou-peyi san an djoubap sosial kare-bare) ka degaye nan an djoubap ràs-moun, nèg-ginen kont betje, eti ka chaye tout moun an nan tjek peyi-gangan (Afrik pou se nèg-ginen an, san yo se sav Afrik se an kontinan epi toulong ek lange k mès-longsay-peyi franse a ek An-Frans pou se betje a) san jenhen dekatonnen piès wach sosial atè Matnik.

Pa ni wach-kòtok matnik nan an dekou konsa, se anni gouvelman franse a ka fè wach sosial la ek se pou y toulong nan an wakle-boulin sosial ; moun Matnik ka kouri ababa djol-koule dèhè an wach-kòtok sosial ki An-frans, a 7.000 kilomèt ek Matnik pa fouti, tankon peyi-asou-latè, leve ek dekatonnen tjek larel-kòtòf sosial ki ta y, se pou y brile tout ti larel-kòtòf sosial eti se mayonmbo wabap 19 a 20enm siek la, depi gawoule sosial ek politik Sèptanm 1870 la, te leve pianmpianm. Pa ni brèt nwè isiya la konsa, se imput Matnik la se anni pou tjek kawbe-mete-nan-brann oben tjek djoubaktwa mande an lahan-palantje-mete-nan-brann yo  ek pou kawbe plodari-politik la vote anhan, delè konsa an ti an-an pou fèy-stanmpe ki mantje.

V – Pòte-nouvel la fondalnatal adan tout gouvelnaj-politik ek gouvelnaj-ekonomi, lajounen-jòdi.  

Nan se imput brèt nwè a, nouvel-pòte a fondalnatal ; se anchay zoko-fondas mès-longsay-peyi a eti ka toumpakte yonn epi lòt, ek nan menm balan an, pou an mès-longsay-peyi latè-wonn ki ka bay ek pou wakle-boulin sosial la tou, yo ka toumpakte epi dòt zoko-fondas mès-longsay-peyi la-frans oben peyi-lòtbòtsay. Pou gouvelman atè-lakay eti Matnik pa ni pou ta y, ni menm an gouvelman natifnatal-matnik, piplis zoko-fondas mès-longsay-peyi ki nan djol-antre brèt nwè a, se imput la, se zoko-fondas mès-longsay-peyi lòtbòtsay, se pou yo toulong depotjole zoko-fondas mès-longsay-peyi natifnatal-matnik la ek rache djol-antre tankon an deblozonn peleyen lanne 1300 an, voye yo asou bòdaj ek pou nan djol-sòti brèt nwè a, output la, se anchay, annou matje larel-kabwataj (règlements, nan lang franse Claude Lise la, eti fok pa ale tann ek konprann tankon larel-gouvelnaj, loi ordinaire oben loi organique, nan lang franse plodayè-politik Marcellin Nadeau a) ki ka toulong delantiraye Matnik tankon peyi-asou-latè ; jik demounize moun-matnik tankon moun-asou-latè.

Pòte-nouvel la fondalnatal, se pa anni pou an badjolè asou media pòte-nouvel vire li tout nouvel siri ki sòti An-Frans debatje "il a dit hé que" ; se pou kawbe-gouvelnaj politik la oben kawbe-gouvelnaj ekonomi an se ni an wè-klè fanlan asou doukou peyi a toulong-ale, tout rel-kontaj se matjoukann-peyi a (matjoukann-peyi moun-doubout, matjoukann-peyi laliwonn-fondok, matjoukann-peyi branbrann-kòtok, matjoukann-peyi mès-longsay-peyi, matjoukann-peyi politik, se dèhè matjoukann-peyi ki ni matjoukann-peyi), ek sav asou ki bwa-pimpe pou se apiye nan gouvelnaj li, nan ki boulin pou se reponn tout se mande-trape a (moun-yonn-tou-yonn tankon kawbe-mete-nan-brann oben djoubaktwa) jik se mande-sav moun yonn-tou-yonn oben dòt krèy-doubout-o-kare oliwon.

Dwe isiya la konsa, se pou sa depareye pòte-nouvel epi lonje-dwèt, chikannaj sosial la. Atè Matnik otila pa ni gouvelman atè-lakay, ale wè an gouvelman natifnatal, ek  pòte-nouvel la se anni pou vire badjole nouvel rans eti medja franse an-frans ja voye, se anni chikannaj sosial la ki ka pe kore, pianmpianm ek toulong pou an tan fann, se zoko-fondas mès-longsay-peyi lòtbòtsay ki ka rive nan djol-antre bwèt nwè a. An chay-dèhè zèskayè kore pianmpianm chikannaj sosial taha, se pou anchay zoko-fondas lòtbòtsay vini malakse epi zoko-fondas atè-lakay, tankon an "natifnatalizay-matnik", nan djol-antre brèt nwè a, nou pa menm ni pou depenn sa ki ka sòti a.

Chikannaj sosial atè-lakay-matnik la, limenm, ja ka dekalkomani, blo-blo-blo, dekinay sosial an-frans lan ek ka pe, se se may-an-may, anlarelize y jik pou y se rache djol-antre bwèt nwè a, vègle se larel-kòtòf bay-antre a. Se de bagay isiya la konsa, yonn an antipilaj kantinaj imput, pou nouvel-pòte ki ka fè siwawa ek apre se larel-kòtòf bay-antre a ki ka pèd lakàt, vini toktok pou pa sa kore nouvel-pòte blofè. Nan gouvelnaj an peyi, se se an peyi-anba-jouk, otila fok ni an kontaj rel-kantinaj matjoukann-peyi toulong-ale, lè tout nouvel-pòte siri lòtbòtsay ka rive blo anlè djol-antre brèt nwè a, se pou se mande-trape atè-lakay la pa jenhen kantekant epi rel-kantinaj matjoukann-peyi a, se pou gouvelnaj-peyi taha ladje lanmen nan an bat-zie ek/oben pèd lakat, lamenm-lamenm.

Nan dekou  wakle-boulin sosial la epi tout  zoko-fondas mès-longsay-peyi oliwon-latè (Ewòp ek Etazini-Kanada pou piplis) ki ka rive towtow nan djol-antre brèt nwè a, se gouvelnaj-politik atè-lakay la (nan peyi tilili gouvelman-atè-lakay kontel Brezil, Etazini, Meksik oben Venezwela ; nan peyi anba-jouk peyi-ewòp tou, kontel Matnik, Gwadloup, Kouraso oben Monsera, tousa) pa fouti bàt an depareyaj-longsay eti ka  teste konte-dekantje tout se matjoukann-peyi a.        

 

            Nan pòte-nouvel la ni toulong lide taha eti moun ka pòte-nouvel la ek moun ka koute y la, moun ka matje nouvel-matje a ek moun ka li y la, toulong nan menm sistenm lang, nan menm mès-longsay ek pa ka pran chimen dekoupe. Men mi moun atè-lakay-matnik ka  pòte nouvel anni nan lang franse a ek menm lè, asou RLDM (La Parole au Peuple, de-twa nouvel, tousa) yo ka pòte nouvel la nan tjek pale-kreyol se pou yo malakse y epi an pale-franse mal-kanna oben sere y nan an tilili ti-pawol bwabwa atè-lakay ki lamenm ka dekatja larel sosial nouvel la.

Pòte-nouvel se pa pou fè tiràd, bagay pou moun kriye waya ; pòte nouvel se, toulong, pou mete moun nan an lakou-peyi yonn nan liannaj epi lòt, anba an lang-pale eti nan menm pòte-nouvel taha, ka pe ranbonni oben file zouti y ; se pa anni pou degare an tit-langayele nanninannan oben mete an tit-langayele krache-dife dewò, se pou sosialize an nouvel-pòte, fè pou y se pran lang epi doukou sosial peyi a.

Nan dekou wakle-boulin sosial la ek ekonomi-oliwon-latè y la, sosializay nouvel-pòte lòtbòtsay taha ka brile laliman an peyi nan an bat-zie, an politikè franse ka desann Gwiyann blablate epi an nouvelis franse, pa ni an moun-gwiyann alawonn, anni de-o-twa mayengwen oben yenyen ek papiyon-lannwit. Lide taha eti se toulong an anchoustaj djok nan lang natifnatal la ek nan mès-longsay-peyi a ki ka pe fè moun depareye pòte-nouvel ek kouri-nouvel ek nan menm balan an, kore delalimannen-peyi eti nouvel-pòte lòtbòtsay ka leve, aleliwon-galba.

Nan dekou eti pòte-nouvel ek kouri-nouvel ka bat nan an lang peyi-lòtbòtsay, kontel lang-pale franse a atè Matnik oben Gwadloup, se pou moun nan peyi a vini fèmen zie asou katel-dekantje-longsay sosial ek politik la ek kouri sere oben soukre tan-nanninannan-longsay la pou se leve gangan yo eti sonmèy chaye, se pou tout pran-letjèt nan divini ka rive gran balan epi wakle-boulin sosial la, se djigilòp nan rete sonhe gangan ninang-founang afrik ki pase pàs.

Simao moun Wanakera

Commentaires

El Caracol del Caribe

El Ministerio de Salud Pública de República Dominicana reconoció la detección de cuatro casos confirmados de cólera, con los que la cifra total del país asciende a 17 infectados, según informaron fuentes oficiales.

El Caracol del Caribe

Un sismo de magnitud 5.3 se registró en República Dominicana pero también se sintió en Bahamas, Islas Turcos y Caicos, Haití y Puerto Rico, de acuerdo con autoridades locales. El temblor, a una profundidad de 48 kilómetros, se produjo a las 07H11 hora local (11.11 GMT) a 11.2 kilómetros al sur-sureste de La Caldera, en la provincia de Peravia, reportó el Centro Nacional de Sismología de la Universidad Autónoma de Santo Domingo.

Vérifiez votre commentaire

Aperçu de votre commentaire

Ceci est un essai. Votre commentaire n'a pas encore été déposé.

En cours...
Votre commentaire n'a pas été déposé. Type d'erreur:
Votre commentaire a été enregistré. Poster un autre commentaire

Le code de confirmation que vous avez saisi ne correspond pas. Merci de recommencer.

Pour poster votre commentaire l'étape finale consiste à saisir exactement les lettres et chiffres que vous voyez sur l'image ci-dessous. Ceci permet de lutter contre les spams automatisés.

Difficile à lire? Voir un autre code.

En cours...

Poster un commentaire

Vos informations

(Le nom et l'adresse email sont obligatoires. L'adresse email ne sera pas affichée avec le commentaire.)