« avril 2023 | Accueil | juin 2023 »

mai 2023

Konsit Peyi Amerik-anni-solèy

Plodaye pou an vire-pran UNASUL

Lula Palácio do Itama UNASUR bandiera UNASUL UNASUR foto wabap


    

 

 

Palácio do Itama, Brasilia: Luiz Inácio Lula da Silva plodaye pou an lahan-peyi yonn-tou-yonn ek an vire-pran UNASUL (União de Nações Sul-Americanas pou lawonn peyi Amerik-anni-solèy) douvan 10 kabwatè gouvelman-peyi Amerik-anni-solèy. Se anni kabwatè gouvelman-peyi Perou, Dina Boluarte Zegarra, ki pa te la ek se kabwatè krèy-gouvelnaj, Alberto Otárola, ki vini. Nan plodari wouvè-lapòt li, kabwatè gouvelman Brazil la apiye asou fondalnatal sa fondalnatal pou se vire pran se kawbe-gouvelnaj lawonn-peyi yonn-a-lòt tankon UNASUL ek CELAC (Comunidade de Estados Latino-Americanos e Caribenhos pou lawonn gouvelman-peyi Amerik-latin ek Karayib la), pou se gade wè vire pran pòte-kole a nan mitan peyi oliwonnaj amerik la.

Lire la suite "Konsit Peyi Amerik-anni-solèy" »


Asou chimen gouvelman-peyi atè-lakay la !

CTM vote lang-kreyol pou lang-gouvelman-peyi

 

CTM - Leve twel-flatje-peyi WVN CTM Lètchimi ek Salibè CTM Martinique
   

 

 

 

Klini, Chelchè : Apre leve twel-flatje-peyi Wouj-Vèw-Nwè MLNM/FRONALIMA a, apre an lavwa-egal gonfle-tjè-moun an, Kawbe-gouvelnaj Plodari-politik Matnik la, CTM (Collectivité Territoriale de Martinique), vote pou lang kreyol se vini lang gouvelman-peyi, nan menm rel-lang epi lang franse a. La eti y ye a, Edouard Glissant (1928-2011, se anni li ki te kabeche ek plodaye pou an kantekantaj nawflaw se lang lan) pou kriye an woulo-watje-lanmen ba Matnik tankon peyi-asou-latè ek palpa-moun-peyi natifnatal-matnik la tankon palpa-moun-peyi asou-latè. Lamenm-la, se pou se tann an lang-gouvelman-peyi ("une langue officielle" nan pale-franse akakwel, kabwatè krèy-mete-nan-brann matjoukann-peyi a) mande limenm an gouvelman-peyi pou sa, se se an gouvelman-peyi atè-lakay.

Lire la suite "Asou chimen gouvelman-peyi atè-lakay la ! " »


Dife nan an kawbe-dòmi-lekol Gayana alelouya 19 tifi pou piplis

Se an katjopin-lekol ki mete dife 

Gayana school fire - fire fighter Guyana school fire  officials Gayana school fire Guyana-school-fire day after 

 

 

 

 

 

 

Mahdia, Guyana : Se dimanch-o-swè kote 22hè50 eti an dife pri nan an kawbe-dòmi tifi-lekol  ek alelouya 19 adan yo ek flandje piziè zòt nan bòdaj lanbouk Mahdia a 320 kilomèt anba Georgetown, lanbouk-gouvelman Repiblik Gayana a. Piplis se moun an ki brile nan dife a se tifi amerendjen dapre kouri-nouvel gouvelman an. "Se an blo rache-tjè. Sa ka tenmbolize mwen", eti kabwatè-repiblik la, Irfaan Ali bay lavwa ek pou fè moun sav gouvelman Gayana a la ka mete tout djokte kouri-nouvel li nan brann pou rive mete an tit-fanmi anlè 13 fidji ek kò brile.

Lire la suite "Dife nan an kawbe-dòmi-lekol Gayana alelouya 19 tifi pou piplis" »


Plodari 22 Me 2023 a.

Nan chimen an gouvelman-peyi atè-lakay-matnik ?

 

Sonjé 22 Mé 1848 Venn-de Me jou fondok nan memwa moun Matnik Sonje 22 Me Prechè Sonje 22 Me nèg-ginen koutla

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nan Desanm 2007, an prèmie kabwatè-gouvelnaj politik franse te pase Gwadloup ek te badjole douvan an konpanyi moun-gwadloup estebekwe ek nan kakarel, pou yo se ale nan Karayib la fè eti mètafè-djoubakatwa pou yo se vini mete lahan palantje  ekonomi-gwadloup la. Pa te ni an ti lavwa-gwadloup pou te mande y eti se lanmen-gouvelnaj politik ek larel-tribinal atè-lakay ki ka ale epi y la  pase ?  Ki kote esa an peyi anba-jouk, an peyi ki pa ni piès gouvelman atè-lakay oben natifnatal pou ta y, ka pe fè moun-peyi-lòtbòtsay ek djoubaktwa peyi-lòtbòtsay vini mete lahan nan  ekonomi y ? Moun-politik-gwadloup te nan kakarel, se pa yo te ke ale mande sa ; ek lè  prèmie kabwatè-gouvelnaj politik franse taha te rive Matnik, Aimé Césaire te tjenbe lanmen y, deklòtche ponyèt, ba y an gwo bo  epi di y "nous avons besoin de vous car c’est grâce à vous que nous subsistons", anlòt dekou dekatje mès-longsay-peyi politik Matnik la (ta Gwadloup la tou nan menm balan an), tankon peyi-asou-latè, tankon palpa-moun-peyi-natifnatal asou-latè.

 

Lire la suite "Plodari 22 Me 2023 a." »


Nèftienm konsit kabwatè gouvelman-peyi ek prèmie kabwatè gouvelnaj-peyi AEC

Pase bel longsay Gran Karayib la

Rodolfo Sabonge  secretario-de-la-AEC AEC- Cumbre de Antigua Guatemala AEC Gwatemala AEC-ACS

 

 

 

 

 

 

Antigwa, Gwatemala: Sobreka-kabwataj AEC (Asociación de Estados del Caribe pou Liannaj gouvelman-peyi Karayib la), Rodolfo Sabonge, mande pou gade wè trape progranm anchoustaj ranbonni-longsay pou se doubout djok douvan katel-longsay ki ka peze anlè se peyi-karayib la. Nan dekou wouvè-lapòt 9enm konsit kabwatè-gouvelman-peyi ek prèmie kabwatè-gouvelnaj-peyi AEC, sobreka-kabwataj lawonn peyi-karayib la, bay lavwa pou se gade wè regle se bidim katel-dekantje-longsay la nan an rel Gran Karayib epi doum-apiye yonn-a-lòt se peyi lawonn-peyi a, se peyi liannen epi AEC a, se peyi lonviyè-AEC a ek se bank dekatonn-ekonomi an.

Lire la suite "Nèftienm konsit kabwatè gouvelman-peyi ek prèmie kabwatè gouvelnaj-peyi AEC" »


Konsit kabwatè-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan AEC

Trase liy an progranm-anchouste, lamenm-la !

AEC Gwatemala AEC-ACS AEC Gwatemala - twel-flatje-peyi AEC Gwatemala kabwatè-gouvelman

 

 

 

 

 

 

 

Ciudad de Guatemala: Nan plodari wouvè-lapòt li, kabwatè-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan gouvelman Gwatemala,  Mario Búcaro, voye an "eyala lanmen-asou-tjè ba tout plodayè-politik peyi-AEC ek lonviyè-gouvelnaj kawbe-mete-nan-brann trase-progranm-anchoustaj ek pòte-kole a". Epi an fè-kriye anchouste pou se doubout djok douvan se katel-longsay oliwon kare-peyi a, 28enm konsit kawbe kabwatè-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan AEC (Asociación de Estados del Caribe) wouvè lapòt jòdi a.

Lire la suite "Konsit kabwatè-gouvelnaj liannaj epi peyi-lòtbòtsay nan AEC" »


Nan dekou rete-sonhe deblozonn 08 Me 1902 a

Mès-longsay-peyi dezàs-laliwonn lan  


Deblozonn-volkan Jedi 08 me 1902 Volkan an depi Prechè Montagne-pelee chapeauté d'un nuage Volkan an Prechè 



 

 

 

Rarate se pa nepi an pòte-nouvel, ni menm an kouri-nouvel eti te pe ka liannen an ti konpanyi moun-ki-sav epi an gwo konpanyi, piplis-moun an, moun-ki-pa-sav ; plis pase sa, rarate se toulong anchouke an lang nan an laliwonn/tan-ka-pase, sa eti ka pe ba laliwonn/tan-ka-pase taha plis lantiray, plis karetel, plis chimen-ale tankon chimen-vire, plis laliman-pase, plis trase-chimen. Rarate se an mete-nan-brann laliwonnis (ecological niche) eti ka fè lang lan kouri lawonn nich-lavi y, delè menm dekouri lawonn pou vire kouri lawonn ; an konte-dekantje matjoukann-peyi jou-apre-jou eti ka pe ba an kote-doubout, an kote-rete (nan lèspri kabeche kote-rete  Edouard Glissant an), an laliman, an laliwonn, an peyi, toulong plis laliman-fondok-peyi, menm si mapipi-eskwaya poèt-kabechè kote-rete a, pa te le tann pale laliman-fondok-peyi. Se pa pou se ale konprann man la ka ladje plodari bililik-aleliwon karayib la pou tjek lèspri-kabeche laliwonn-douvan-moun, se toulong nan rarate moun ka rarate otila yo ka fondase an laliwonn, jik an penteng-nanninannan. Konprann sa nawflaw eti si deblozonn 08 Me 1902 a te rive, blo, brile plis pase 28.000 moun nan ywit sigond e-dimi, debaba lanbouk-gouvelnaj ekonomi Senpiè a, men se rarate eti moun atè-lakay-matnik ka rarate penteng taha, nan an lang ka anchouke y nan an laliwonn/tan-ka-pase, ki ka fè y tankon penteng nan lavi a ek ka pe mete moun matnik nan liannaj epi moun oliwon-latè.

Lire la suite "Nan dekou rete-sonhe deblozonn 08 Me 1902 a" »


CTM ka pòte kole epi gouvelman laliman-peyi Pará atè Brazil

"Géographie cordiale", bel pasay !

CTM - Affaires Extérieures Brazil Para em o mapa Brazil -estado do Para - Cidades-do-Para Brazil - O mercado do Pará - Ver-o-Peso 

 

 

 

 

 

 

Klini, Chelchè  : Brazil se an gouvelman-peyi ki trape 27 gouvelman laliman-peyi eti Pará se yonn adan yo. Nan kontinan Amerik nou an, Brazil, Etazini, Meksik ek Venezwela adan an sistenm gouvelman-peyi epi an tilili gouvelman-laliman-peyi, Brazil ni 27, Etazini ni 50, Meksik ni 32 ek Venezwela ni 23. Pará se dezienm pi bidim tè-danme nan se 27 gouvelman laliman-peyi Brazil la, se 1.247.689 km2 (se plis kilomèt-kare  pase  Anglitè epi La-Frans sanble), dèhè Amazonas epi 1.6664.000 km2 y la. Pará se  8.5 milion moun nan kontaj owonzon 2023) eti se 4,1% palpa-moun-doubout Brazil la eti se 218.321.038 moun nan kontaj owonzonnen 2023 a.  Lanbouk gouvelman an se Belém, 1.532.844 moun nan owonzonnaj 1e Janvier 2023 a asou 1.065 km2. Tousa pou se konprann nan se de prèmie liy  kouri-nouvel CTM lan, kabwatè-gouvelnaj Matnik la te ke la ka ale siyen tjek topay ekonomi epi gouvelman-peyi Brazil la, epi Lula da Silva, limenm.

Lire la suite "CTM ka pòte kole epi gouvelman laliman-peyi Pará atè Brazil " »


Ayiti la ka degaye nan lennde-kou nan lari

"Bwa kale" a se kisa ?     


Ayiti nan koulè y Ayiti anni bankoulele Ayiti Barbecue fizi Ayiti bizango ak mawozo

 

 

 

 

 

 

Kafou Fèy, Pòtoprens, Ayiti  : Nan dimanch 30 Avril ki pase, moun Kafou Fèy (an kare-kay nan laliman kabèstè-anba Pòtoprens) begli an katjopin apre yo te lonje dwèt anlè y pou chaye eti y te ke ka chaye bal-fizi nan sak li pou pòte ba se kontribandjè a. Nan 25 Avril douvan, nan menm kare-kay Kafou Fèy taha, palpa-moun ki ka rete la, tjenbe an ti krèy moun ki te ka chaye bal-fizi ba Gran Ravin (se tit yonn adan tilili gang ka mete dlo nan zie moun Ayiti) ek flandje yo jik yo senyen frèt, dapre an pòte-nouvel Alterpresse. Nan Jedi a, se pektayè Gran Ravin lan (nan mòn Matisan, laliman anba Pòtoprens) mache anlè Kafou Fèy ek fè piziè moun ladje kay yo pran kouri ; se PNH (Police Nationale d’Haïti) epi kanmiyon-pare-bal yo ki kore se pektayè a. Se leve-doubout fè kakol douvan se petayaj kout-fizi-biwa se gang lan ek defann laliman ek bagay-kòtok palpa-moun yo ki vini ka kouri lawonn peyi a eti yo ka kriye Bwa Kale.

Lire la suite "Ayiti la ka degaye nan lennde-kou nan lari" »


Nan dekou Jounen timbile Leve-doubout Djoubakè

1e Me, depareye sosial ek politik

Leve-doubout 1e Me 2023 - UGTM Leve-doubout 1e Me 2023 Leve-doubout 1e Me 2023 - Peyi-a

 

 

 

 

 

 

 

Lari Foyal, atè Matnik:   Anni an ti 3.000 moun owonzon te vini bàt lari Foyal, se plis pase lanne pase men kantinaj taha flòkò kanmen. Tout se krèy-leve-doubout sosial la, CDMT, CGTM, CSTM, UGTM pou se krèy-leve-doubout-sosial natifnatal-matnik la ek  FSU, FO, CFDT, CFE-CGC, UNSA (eti se krèy leve-doubout sosial la-frans atè Matnik) te vini bàt lari Foyal anba an solèy kou-koupe, 10 hè yo mete nan brann. Te ni krèy-doubout-o-kare lakou-peyi tankon ASSAUPAMAR,  UFM, Culture et Egalité, tousa. Te ni krèy oben lawonn leve-doubout politik  MIM, PALIMA, PEYI-A, PPM nan se krèy-leve-doubout politik ki ka plodaye nan kawbe-gouvelnaj atè-lakay-matnik la ek CNCP-Jik-an-Bout, PKLS, nan krèy ki pa ka plodaye nan kawbe-gouvelnaj atè-lakay-matnik. An krèy leve-doubout politik krache-dife Comité des Luttes AntiCapitalistes 972 ki te ka parèt pou prèmie kou, se "972" a ki tout. Tout se krèy-leve-doubout taha, sosial tankon politik oben lakou-peyi, pa le tann pale rel lanne-nan-djoubak a 64 lanne. CGTM te ka bay lavwa-egal "62 lanne nou pa le sa,  64 lanne nou pa le sa, 60 lanne se sa nou le". Te ni dòt ti lavwa-egal dèhè asou leve-lanmen tribinal franse pou makandaj klòdekòn lan, vire-pran djoubakè-lopital ki te a pie pou pitji yo pa le pran, tousa ; men se rel lanne-nan-djoubak  ki te fondalnatal. 

Lire la suite "Nan dekou Jounen timbile Leve-doubout Djoubakè" »