« juillet 2023 | Accueil | octobre 2023 »

septembre 2023

Plodari 24 Sèptanm 2023 a

 

Sosial la ka denèfle politik la, toulong-ale !

 

Sèptanm 1870  bidim gawoule politik ek sosial Sèptanm 1870 Lé 8 moun Septembre 1870 Sèptanm 1870 place des fusillés

 

 

 

 

 

 

Nan 24 Sèptanm 1870 taha, se pa anni an rel pa-ni-bàt-dèhè-nan-sa eti  gawoule politik la te rive adan ; krèy moun ki te dèhè Lwi Telga eti piplis adan yo, se te pou an doubout-krann nèg-ginen yo te la (anni adan an djoubap ràs-moun, nèg-ginen doubout krann douvan blan-ewòp ; anni pou depann Kode) te vini sanble anlè kawbe-bitako Ehèn Lakay, atè mòn Hannohe, epi tout se mayonmbo a pou te fè ranboulzay politik la ("tè a pou ta moun ka fouye tè", "separe tè asou kawbe-bitako se betje a",  "Repiblik nèg-ginen tankon Ayiti", tousa), an bidim toumbilaj fondàs sosial la nan peyi a. Rive asou kawbe-bitako Ehèn Lakay la, se pou konprann an fè-yonn nan kabwataj gawoule a, se nan dekou taha eti y se vini politik. Nan an peyi san gouvelman natifnatal, pa menm an gouvelman atè-lakay, politik la se pou se branbrannize tan-ka-pase a.

Lire la suite "Plodari 24 Sèptanm 2023 a" »


Matjoukann laliwonn UNESCO

Montany Pèle ek 13 pwent-mòn

Piton Matnik anlè Unesco.logo Krèy palantjè tòt-genyen Matnik la. Chenn Pwent-mòn Kawbe a  

 

 

 

 

 

Riyadh, Kingdom of Saudi Arabia : Nan dekou 45enm konsit kontaj-rel-matjoukann peyi-oliwon-latè UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization pou Progranm Lawonn Peyi Oliwon-Latè nan Aprann-sa-sav, plodaye-dekantje ek mès-longsay-peyi), Montany Pèle, se  volkan ek laliman-bwa Pwent-mòn Kawbe a, epi dòt pwen-mòn oliwon (Mòn Jakòb, Mòn-Kalbàs, Mòn Konil, Mòn-Makouba, Mòn-Plimen, Mòn-zelwonn epi Pwent-mòn Mawsel) vini ka konte nan kantinaj  matjoukann laliwonn UNESCO. Se katòz laliman-matnik taha ka vini kole bò 1.157 laliman-peyi, oliwon-latè, eti ja konte nan  kantinaj  matjoukann laliwonn UNESCO.

Lire la suite "Matjoukann laliwonn UNESCO" »


Peyi-CARICOM mande larel-tribinal pou

Mete lanmen anlè sapatonn machin-dijital


CARICOM conference autonomous weapons Caricom-bandera CARICOM -impacs autonomous weapon

 

 

 

 

 

Port of Spain, Trinidad and Tobago :Nan 6 Sèptanm ki fini pase, CARICOM fè an bidim bàt-nouvel  asou sistenm sapatonn machin-dijital eti ka mande pou « trape an larel-tribinal-peyi oliwon-latè kare-bare asou sistenm sapatonn machin-dijital, epi tout defann-fè ek larel-kabwataj ».  Se te an konsit asou de jou, 5 pou 6 Sèptanm 2023, ek se an bout-chimen fondalnatal pou lawonn-peyi-karayib la nan doum-apiye CARICOM pou gouvelnaj se sistenm sapatonn machin-dijital taha. Se IMPACS (CARICOM Implementation Agency for Crime and Security) nan pòte-kole epi kabwatè tribinal-repiblik la, Soka Gakkai International ek Stop Killer Robots, tou.

Lire la suite "Peyi-CARICOM mande larel-tribinal pou " »


Djoubap laliman-peyi nan mitan Ayiti ek Dominikana

Djoubap Lawviè-masak la

 

Kannal lawviè-masak Lawviè-Masak Lawviè-Masak -_Dajabón_-_Ouanaminthe._Gwatapana Dominicana-frontera  

 

 

 

 

 

Maribawou, Ayiti : Gouvelman Dominikana Luis Abinader la se le fèmen laliman-peyi epi Ayiti atè Dajabón si mayonmbo Ayiti pa sispann fouye an kannal-dlo-wouze eti Jòvnel Moyiz, kabwatè-repiblik-ayiti eti yo tjwe fret nan Jwiye 2021. Dlo kannal Lawviè-masak taha se pou wouze owonzon 3.000 hekta tè nan savann Maribawou a, nan laliman anlè-solèy/atè-solèy peyi a.   Se kawbe-gouvelnaj lahan-taks eti te mete 50 milion goud  pou te mete djoubak taha nan brann ek djoubap te ja ka leve lè se mayonmbo Dominikana a te koumanse plenyen pou kannal ayiti a ki te ke, dapre yo, koubare faktoraj yo.

Lire la suite "Djoubap laliman-peyi nan mitan Ayiti ek Dominikana" »


Rete-doubout-djann atè Matnik

Ago ladeng lan !

 

Ladeng aedes aegypti Deng vigilance Aedes-Aegypti_B Ladeng kouri-lawonn 

 

 

 

 

Fòdfrans, atè Matnik : Kantinaj moun ki ale wè dekantjè-mèdsin pou an  djing-kalbòy-ladeng antipile nan simenn 28 Awout pou 3 Sèptanm lan ; 770 moun ale wè dekantjè-mèdsin (se te 660 lasimenn pase) ; 24 moun kouri rive lopital, 9 moun rete-kouche-kalbòy nan kabann-lopital, 6 moun kalbòy pou pa sa doubout ek 3 moun alelouya-akasia-lata. Depi se prèmie jou lanne 2023 rive jik jòdi, se 5.890 moun ki ja wè dekantjè-mèdsin pou djing-kalbòy-ladeng yo te trape. Se souch-vlen DENV-2 a ki piplis nan kantinaj ladeng 2023 atè Matnik taha, dapre kouri-nouvel ARS. Se depi 22 Awout eti rel ago-ladeng-oliwon-matnik ka bay.

Lire la suite "Rete-doubout-djann atè Matnik" »


Ayiti se an peyi-CARICOM

An krèy-lonyen-dekantje CARICOM  rive Ayiti 

Konsit Caricom - Ayiti Ayiti nan koulè y Caricom-bandera Jamayik - Ayiti andrew_holness

 

 

 

 

 

Pòtoprens, Ayiti : Krèy-lonyen-dekantje Caricom lan -Kenny Anthony (Sentlisi), Perry Christie (Bahamàs), Bruce Golding (Jamayik), eti te kabwatè-gouvelman nan chak peyi yo taha nan tan-ki-pase epi Colin Granderson, an sobreka-gouvelnaj CARICOM- rive Ayiti lendi 4 jik pou dimanch 10 Sèptanm ka vini, pou pran pawol epi kabwatè-gouvelman-peyi, sobreka-kabwataj krèy leve-doubout-politik, kabwatè lawonn-moun-peyi ek sistenm-ekonomi pou rive trape an topay deblotje peyi a.

Lire la suite "Ayiti se an peyi-CARICOM" »


Apre wouspel Jwiye-Awout la

Vire pran chimen-lekol 

Lekol matinik pou ta nou Tjanmay-lekol Tjanmay-lekol Ayiti Lekol

 

 

 

 

 

 

 

Marigo, Matnik  : 247 lekol tjanmay, 53 lekol ti-brayès, 31 lekol brayès, se 67.622 moun-matnik nan divini ki ka vire pran chimen-lekol  eti fok se kole 2.035 moun nan aprann-djoubak ek 12.940 moun nan aprann-dekantje bò yo ; 8.636 djoubakè sistenm-lekol franse a atè Matnik, tou. Lekol la se anni pou aprann sa-sav  teknik oben menm kabeche-plodaye ; se pa nan lekol otila an moun ke rive sa doubout moun nan lavi a. Progranm aprann-lekol la (enseignement nan pale franse mèt-lekol la) ka fèt anni nan lang-pale ek lang-matje franse eti se an lang peyi-lòtbòtsay atè Matnik (menm si tout moun-matnik se ka pale ek matje franse nawflaw) men sa-doubout-moun-nan-lavi (éducation nan pale-franse "mèt-lekol la -ki- leve wòb tifi a", Malavoi, 1969-1970) ka fèt nan an pale-kreyol dòmi-dewò eti se pale-franse a ki ka kare laliman y ba y, kontel nan mizik la, tout bay-lavwa a (lavwa-douvan tankon lavwa-dèhè) ka fèt nan pale-kreyol epi trase-pòtre tit-mizik la moun ke voye monte anlè y la ka fèt nan an pale-franse djol-pwenti bouk-bòdaj Paris, An-Frans.

Lire la suite "Apre wouspel Jwiye-Awout la" »