« octobre 2023 | Accueil | décembre 2023 »

novembre 2023

Nan dekou 22enm konsit-kabwataj PPM

Didie Lagèr vini mapipi-kabwatè

D. Lagè èk Sèy Lètchimi PPM  autonomie pour la nation martiniquaise Etape du peuple en lutte depuis 3 siècle pour son Emancipation définitive Didie Lagè  kabwatè PPM Lagè Haja èk Alfrèd

 

 

 

 

 

 

 

Latrenel, Fòdfrans, Matnik : Apre 18 lanne ka kabwate PPM (Parti Progressiste Martiniquais, 22 Maws 1958) Sèy Lètchimi ladje lanmen ek se krèy-kabwataj Didie Lagèr la eti se konpayel-politik PPM lan, plis pase 700 dapre an kouri-nouvel kòtòf, vote ba y. Se Alen Alfrèd ki vini sobreka-kabwataj PPM lan nan dekou Djoni Hajar, li tou, te le pase lanmen. An konsit-kabwataj se toulong an dekou eti ka apiye ni an pawol politik, se se an pawol flòkò, ki ka kouri lawonn nan an krèy-leve-doubout politik ; plis pase sa, an konsit-kabwataj, ka depenn an krèy-leve-doubout politik tankon an kawbe-gouvelnaj politik an peyi.

Lire la suite "Nan dekou 22enm konsit-kabwataj PPM" »


An prèmie-brann-douvan se kabwatè-gouvelman CARICOM lan

Larel-tribinal-kalibiche pou tòt-ranmande kòdjòm

 

CARICOM Secretary-General Dr Carla Barnett Reparations CARICOM flag bidjoul CARICOM-reparations   

 

 

 

Akra, Ghana : Sobreka-kabwataj CARICOM, dk Carla Natalie Barnett plodaye tòt-ranmande eti Ewòp ni pou ba moun pou depotjole yo depotjole lavi moun nan sistenm ninang-founang lan atlantik la se an prèmie-brann-douvan ba se kabwatè-gouvelman CARICOM lan. Carla Natalie Barnett te pran pawol nan an kouri-nouvel dijital nan dekou konsit asou tòt-ranmande  atè Akra (lanbouk-gouvelman-peyi Ghana) nan 14 Novanm ki pase. Konsit la se pou flouze bokantaj-pawol ek sa-sav, nan mitan kabwatè-politik, lonyen-dekantjè èk mapipi plodayè-tribinal asou  tòt-ranmande pou malfentaj tan-nanninannan-longsay kontel sistenm-ninang-founang, sistenm-mete-anba-jouk èk apartheid. Tit-depenn-kabeche a se te "Building a United Front to Advance the Cause of Justice and the Payment of Reparations to Africans", tankon leve-doubout yonn-a-lòt pou ale douvan nan larel-tribinal-kalibiche èk peye an tòt-ranmande ba moun-afrik.

Lire la suite "An prèmie-brann-douvan se kabwatè-gouvelman CARICOM lan" »


CARICOM epi Ayiti

Pran-pawol politik pa ka nepi ale douvan

Caricom-Haiti Ayiti nan Karayib la Caricom-bandera Ayiti nan koulè y

 

 

 

 

 

Pòtoprens, Ayiti : Pran-pawol politik eti CARICOM leve nan Ayiti, la ka bàt bè pou krèy-leve-doubout politik koubare-gouvelman ek krèy-leve-doubout politik apiye-gouvelman ki ka rete anlè rel-doubout "pa-ka-demòd" yo. Nan Sanmdi-dimanch taha, an zagala te kouri lawonn eti an konpanyi krèy-leve-doubout politik te ke siyen an topay politik epi gouvelman Ariel Henry a men te kite krèy-leve-doubout politik kontel Engagés pou le Développement Claude Joseph (prèmie kabwatè-gouvelman nan gouvelnaj-repiblik Jòvnel Moyiz la), Union nationale pour l'intégration et la réconciliation Clarens Renois a epi anchay adan se krèy-leve-doubout politik la ek krèy-leve-doubout sosial la ki te siyen Topay Montana a.

Lire la suite "CARICOM epi Ayiti" »


19enm konsit krèy-kabeche plan-ekonomi CEPALC

 Dominikana ki ke ka kabwate

 

19e Consejo Regional de Planificación del Instituto Latinoamericano y del Caribe 19e konsit ILPES Ilpes-cepal Republica Dominicana preside

 

 

 

 

 

 

Santo Domingo : Krèy-kabeche plan-ekonomi CEPALC (Comisión Económica para América Latina y el Caribe) eti ka djoubake epi kabwatè kawbe-gouvelnaj ekonomi nan gouvelman Brazil, Chile, Dòmnik, Ekwadò, Gwatemala, Jamayik èk Perou ba Dominikana lanmen-kabwataj. Pou kabwatè  kawbe-gouvelnaj eti y ye a, kabwatè kawbe-gouvelnaj ekonomi an nan gouvelman Dominikana, Pável Isa Contreras, apiye asou fondalnatal sa fondalnatal pou bàt tankon an chenn-liannaj peyi ki ka djoubake yonn-epi-lòt toulong-ale ek ka apiye asou sa-sav-longsay yo pou  pòte kole epi dòt peyi ki ka pran menm chimen an.

Lire la suite "19enm konsit krèy-kabeche plan-ekonomi CEPALC" »


Gouvelman Venezwela mete referendum nan brann asou laliman Esequibo Gayana a

"Venezuela Toda" 

Gayana_Esequiba_ Venezwela  Maduro Venezwela Escudo_de_Armas_de_Venezuela Venezuela CNE la mano

 

 

 

 

 

 

 

 

Esequibo, estado Aragua : Nan 3 Desanm ka vini palpa-moun-doubout Venezwela ke ale vote pou reponn 5 mande-sav asou wayalachi-gouvelnaj Venezwela asou Esekibo, an tè-blayi depi laliman Gayana èk Venezwela lajounen-jòdi, jik lawviè Esekibo a, se pou di 2/3 laliman Gayana. Bàt-lawonn pou referendum anlè laliman Esekibo a ka koumanse jòdi a, atè Venezwela èk se an tilili krèy-leve-doubout politik, sosial, lakou-peyi, kawbe-plodaye-dekantje, tousa ki ka pran pawol asou referendum taha.

Lire la suite "Gouvelman Venezwela mete referendum nan brann asou laliman Esequibo Gayana a" »


Karann-senkienm palpa-lanne gouvelman natifnatal-dòmnik

CARICOM epi OECS kriye woulo !  

OECS - Dòmnik Happy independance day Dominica Dominica independance

Dòmnik R. Skerrit genyen

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rozo, Dòmnik : Sobreka-kabwataj CARICOM, dk Carla N Barnett voye an kanmo salvalouraj  ba prèmie kabwatè-gouvelman Dòmnik, mapipi-eskwaya Roosevelt Skerrit la, nan dekou karann-senkienm palpa-lanne  wayalachi-politik peyi a. Kawbe gouvelnaj-politik  OECS (Organisation of Eastern Caribbean States), limenm te mete an konsit dijital leve twel-flatje-peyi pou gloriye bay-douvan èk rive-jik-bout eti Dòmnik fè nan 45 lanne taha. "Annou Selebwe"  se  tit-depenn-kabeche 45enm palpa-lanne gouvelman natifnatal-dòmnik taha.

Lire la suite "Karann-senkienm palpa-lanne gouvelman natifnatal-dòmnik" »


47 simitjè Matnik la nan dekou

Ago fè nich ba aedes aegypti a

Ladeng aedes aegypti Aedes-Aegypti_B Ladeng mayengwen ka fè tilili Senmitjè liminen bouji

 

 

 

 

 

 

O-Maren atè Matnik : Nan simenn 43 a (23 pou 29 Oktòb) kawbe-kabwataj doubout-djann atè Matnik konte  oliwon 800 moun ki kalbòy epi ladeng ; se, owonzon, menm kantinaj taha depi twa simenn ki pase. 14 moun kalbòy epi ladeng, 6 moun ja alelouya ek se plis pase 10.000 moun ki ja trape chous-vlen 2 a depi kon doukou ladeng taha ka koumanse. Se atè Ansdale, Diaman, ek O-Maren  otila rel-toumpak ladeng lan ka bay pi rèd, plis pase 100 moun kalbòy epi ladeng asou 10.000 moun. Ladeng la se an rete-kouche-kalbòy ki ka rive lè an mayengwen laliman gwo-chalè oliwon-latè, ras Aedes, ka chaye an vlen eti y ka pitje an moun ki ja kalbòy ek ka ale pitje anlòt moun ki pòhò kalbòy apre.

Lire la suite "47 simitjè Matnik la nan dekou" »