Bankoulele politik Ayiti a, an lanne apre kabwatè-gouvelman ladje lanmen
Nan dekou Jounen timbile leve-doubout djoubakè oliwon-latè

Larel-tribinal-kalibiche franse a

Vale kracha y epi "ladje" Herve Pinto

Hervé Pinto èk D. Monotuka Annou Sové Matinik Hervé Pinto H. Pinto KJM

 

 

 

 

 

 

Foyal, atè Matnik: Sistenm-tribinal franse atè Matnik la ka foute fè, tout moun sav sa. La eti An-Frans pèsonn pa ka ale lajol lè yo kondane yo pou ti bagay anba an lanne lajol, atè Matnik yo ka rive fèmen moun pou de boutèy wonm eti an krèy moun se kase adan an leve-doubout. Pa ni pase lanmen, yo ka mare an moun lajol pou vini doubout eti y te ke vini doubout asou tè lafanmi y li. Lamenm-la, epi djoubap-tribinal Pinto taha, se pa anni pou vini depenn an larel-tribinal-kalibiche franse nan de balans-peze oben an larel-tribinal-kalibiche franse ki ka krache anlè an peyi-anba-jouk, tousa ki ka palntje larel-tribinal-kalibiche franse taha, se se anba-fèy, se pou apiye lide taha eti si Matnik, tankon peyi-asou-latè pa ni an sistenm-tribinal ki ta y, se pou y pèdi anchay matjoukann-peyi (kare-tè tankon sa-sav mès-longsay-peyi, epi dòt) èk, may-an-may djigilòp tankon peyi-asou-latè.

Hervé Pinto limenmHervé Pinto limenm adan an kanman gloriye larel-tribinal-kalibiche franse a epi menm larel-fondás-gouvelman franse a, ka depenn liy-dèhè-liy  larel-fondás-gouvelman taha èk se anni se sobreka-tribinal franse a atè Matnik ki pa te ke ka rèspèkte larel-fondás-gouvelman franse yo, te ke ni an larel-tribinal-kalibiche franse ki kòdjòm lè y An-Frans èk owala y se rive atè Matnik, se pou y ka ladje tout rel kòdjòm li vini ka debaba, depotjole moun natifnatal-matnik, nèg-ginen natifnatal-matnik la.  Nan size-koze ki fèt nan kawbe krèy-defann-djoubakè a, Hervé Pinto èk D. Monotuka eti se defandè y, ja bay lavwa eti yo ke mande djoubáp-tribinal pou pran seráj sobreka-gouvelman-peyi nan tribinal eti te jik mande y ale rete Gwadloup si y se le yo ladje y, sa ki ja ka fè moun wè, nan de koko-zie yo, blòf ki te ni dèhè dekou mare Pinto lajol la.   

Se pa sa menm, larel-tribinal-kalibiche nan an peyi se toulong an sistenm èk tankon tout sistenm, anchay tan ("tan fè tan, tan kite tan") pase adan ; tan-ka-pase taha ka kare laliman an peyi (èk Matnik nan lanmè Karayib la, pa se pe nan laliman La-Frans) men plis pase sa ka pe machokete chak se matjoukann-peyi a nan peyi taha. Larel-tribinal-kalibiche tankon an sistenm se an matjoukann-peyi tou ; toulong nan liannaj epi anchay dòt matjoukann-peyi kontel, lang-pale a, lang-matje a, mès-longsay-peyi a, laliman-bwa Ajoupa-Bouyon an (tankon matjoukann-peyi vire-fakte) oben sáb anba Pon Prechè a  (tankon matjoukann-peyi fondòk-peyi) ; larel-tribinal-kalibiche a se toulong an rarate-peyi anba lanmen gouvelman-peyi ; men mi Matnik tankon peyi-asou-latè pa ni gouvelman-peyi pou ta y.

Tousa pou matje sa eti sistenm larel-tribinal-kalibiche franse a vale kracha y, nen-frèt li tou,  pou rive ladje Hervé Pinto eti ja kouri nouvel douvan media atè-lakay-matnik se pou y fè eti tribinal franse kore larel-mete-nan-brann tribinal taha eti ba y 15 mwa lajol vèy-o-gren epi 3 lanne pou pa jenhen nan djoubap epi larel-tribinal-kalibiche franse, toulong pi lwijanboje, toulong pi nan an djoubap Matnik/La-Frans men san gade wè dekatonnen se matjoukann-peyi Matnik la (matjoukann-peyi politik la èk matjoukann-peyi mès-longsay-peyi a plis pase tout, lang-pale natifnatal-matnik la douvan tout bagay, se anni lang lan ki ka fè peyi a), mete yo nan liannaj yonn-a-lòt, mete yo nan liannaj epi matjoukann-peyi se peyi-karayib oliwon an.

Nan plodari Herve Pinto a, gouvelman franse a epi sistenm larel-tribinal-kalibiche y la ka rete sistenm fondalnatal la atè Matnik. Se pa anni pou fouti piplis se krèy èk lawonn leve-doubout politik la pa fouti kabeche èk djoubake anlè an gouvelman-peyi natifnatal-matnik, sa eti se toulong an lide, an rel lide an divini natifnatal-matnik, se pou menm lide gouvelman atè-lakay-matnik la ki pa ka pase, tout moun nan kakarel lè kabwatè-gouvelnaj CTM lan ka pale "autonomie locale", bagay ki ka depenn lide toulong plis anchoukaj nan sistenm-repiblik franse a, se anni lide "indépendance nationale" ki ka pe dekatonnen lide an rel-fann, an pete-chenn, an larel-tribinal-kalibiche natifnatal-matnik-karayib.

Simao moun Wanakera

Commentaires

El Caracól del Caribe

La Red Sísmica de Puerto Rico informó de un temblor de magnitud 4.9 en la escala Richter, registrado en el oriente-noreste a unas 148 millas de San Juan.

El Caracól del Caribe

Los casos de dengue en Guatemala continúan al alza, con un 480 por ciento por arriba de la cifra de igual período de 2023, de acuerdo con los últimos datos oficiales.

Vérifiez votre commentaire

Aperçu de votre commentaire

Ceci est un essai. Votre commentaire n'a pas encore été déposé.

En cours...
Votre commentaire n'a pas été déposé. Type d'erreur:
Votre commentaire a été enregistré. Poster un autre commentaire

Le code de confirmation que vous avez saisi ne correspond pas. Merci de recommencer.

Pour poster votre commentaire l'étape finale consiste à saisir exactement les lettres et chiffres que vous voyez sur l'image ci-dessous. Ceci permet de lutter contre les spams automatisés.

Difficile à lire? Voir un autre code.

En cours...

Poster un commentaire

Vos informations

(Le nom et l'adresse email sont obligatoires. L'adresse email ne sera pas affichée avec le commentaire.)