Plodari 24 sèptanm 2024 la
24 septembre 2024
"Bese, bese le pri"
"baissez, baissez les prix"
Anni pou lavwa-kriye a (oben lavwa-djole) ki te bát nan kreyol lòlòy se gran badjolè politik èk mètafè sosial la, gran kamít nan lang franse a epi sa, te ka fè nou sáv èk konprann ti lèspri sèpan-ka-mòde-latje-y nan leve-doubout sosial 2009 la; men kou tala, nan Sèptanm 2024 taha, leve-doubout sosial "baissez, baissez les prix", pou koubare lavi koute-chè a, pi soubawou ankò epi mete rel-kantinàj-lahan genyen-machandíz nan menm rel epi "la métropole" li a. Se pa ti pri moún-Mátnik pri (se anni "pri" ki rive chape anlè an tit-langayele mete-nan-brann nan lang kreyol-mátnik la tankon "trase-zobráy depenn-dekantje" tit-langayele mete-nan-brann "pran" an), nan tè sèk, menm!
Kisa ? Mande moli anlè rel-kantinàj -lahan-genyen-machandíz nan se gran káwbe-tre se betje a, se toulong mande gouvelman franse a pran seráj se sobreka mazenflen y lan nan an sistenm-ekonomi zawa eti limenm ka KABWATÈ. Mi fè mi ! Ni an bidim tják asou rel-kantináj-lahan-genyen-machandiz, se pa jòdi gouvelman franse a, limenm, mete an plis-lahan pou kore machandiz ki tro chè, anni ba se sobreka-gouvelman an bagáy ki ka joure manman prèmie liy larel-fondás-gouvelman-peyi y la, dezienm kan tou. Men se pa pou sa pou ale mande menm rel epi "la métropole" oben pi depotjolè èk tenmbolizè ankò, "Bát-longsay laliman-peyi", an palantjè-peyi Matnik pou ka toufe tann sa. Plis pase sa, se pou tere, twa wotè sèwkèy an kàt-chimen, toút lide an kawbe-tre atè-lakay-matnik oben menm oliwon Karayib la (CSME, Caribbean Single Market and Economy, nan Caricom lan) ki se pe leve nan kabèch an moun, ba chak se faktoràj peyi Matnik la an rel-lahan-koute dènie yonn-kótok ("utilité marginale") nan tilili faktoraj-peyi ki ka báy, èk apre an djokte pou tjenbe larel douvan se faktoraj-peyi franse a eti ka débatje, delè tou pouri asou se tre-machandíz la.
RPPRAC (Rassemblement pour la Protection des Peuples et des Ressources Afro-Caribéens) tousa tit pou ale mande gouvelman-peyi franse a (gouvelnè-franse atè Matnik prèmie douvan epi makakri-makak-fenntè y la) pou machande machandíz anlè tre nan menm rel epi franse-an-frans lan, manjé ponm-frans, twa lepesè-lapo chaje dlo-makanda, pase se manjé ponm-dlo, djol-dou-mátnik la oben an mango-zefirin nan Sèptanm-Wouj taha. An gwo choús-kòtòf nèg-ginen-karayib pou ale mande rantre sere anba zel-pare-fant-e-frak franse a, "anmwe nou ka mò fen" èk yo pare brile tout masonn-zobráy an peyi pou sa. Foút sa ka sanm "bay-kantekant sosial epi La-Frans" PPM (Parti Progressiste Martiniquais, Aimé Césaire, 26 Máws 1958) lan oben pi lòlòy "ARU - Assemblée Régionale Unifiée" MIM (Mouvement Indépendantiste Martiniquais, Marc Loulou Pulvar, èk Garcin Malsa, nan 1 Jwiye 1978) men ARU taha se te anba kabwatáj kók-a-l'avantáj Alfrèd Mariján nan Máws 1983 ; toulong an gouvelnáj politik atè-lakáy-mátnik, ba palpa-moun-peyi-natifnatal Mátnik la nan zobráy-gouvelnáj franse a. Wáy foút! Kote nou ye la a ? Nan ki bát-lanmè esa ?
Nan ekonomi batje-debatje-machandiz taha (tousa eti Matnik ka faktore se pou y ale vann nan peyi-lòtbòtsay nan kàwbe-tre an-frans epi ewòp èk tousa moun atè-lakay-matnik se ka sèvi, se bagay ki sòti An-Frans, débatje) ni toulong lide taha eti rel-kantinàj-lahan genyen machandíz la pa anba jouk an karetel-mete-nan-brann lonje-vann/mande-genyen tankon tout sistenm ekonomi oliwon-latè men toulong an liannáj mafoudja ki leve blo nan sistenm ninang-founang lan otila "zie betje te ka brile zie nèg-ginen", flouz. Se pou se konprann an sistenm otila pa te ni djoubàp sosial men anni an mès-longsay rete-pri-anba-joúk èk lonje-lanmen plere ba franse a. Se pou se rive tann èk konprann, lamenm-la, fè-choús-peyi politik franse Maws 1946 la, Ème Sezè, Lopol Bisol, epi se kominis pòpòf Matnik la, vini mete nan larel-gouvelman an sistenm bann-zawa otila pa te menm ni an djoubàp sosial kòtòk pou y te apiye èk fondás an kore-sistenm ba yonn-a-lòt nanninannan Matnik la ("solidarité mécanique"), plis fondás pou se èspere faroze tijay an yonn-a-lòt larel-gouvelman-peyi ("solidarité organique") an jou nan tan-divini.
Se pou se konprann sa kòdjòm, ni an yonn-a-lòt nanninannan ka bay atè Matnik èk ki te rive wakle nan Sèptanm 1870 menm si y pa te fèt oliwon peyi a, nan toút mòn èk nan toút koule peyi a. Yonn-a-lòt nanninannan taha ka kouri lawonn depi an moun yonn-tou-yonn pou anlòt moún yonn-tou-yonn oben an fanmi pou anlòt fanmi ; pi ralba, an mòn epi anlòt mòn, an koule epi an mòn ; bagay la se rive fè y fè tout oliwon peyi a. Men Kisa an leve-douboút pou fè rel-kantinàj-lahan-genyen-machandíz nan se bidim debi-la-reji betje a ni pou malakse epi yonn-a-lòt nanninannan oben yonn-a-lòt larel-gouvelman-peyi èk menm si Matnik te ke ni an gouvelman-peyi pou ta y, ès se li tou-yonn ki te ke sa kore vie mès anni mazenflen ekonomi-peyi se betje a èk se konpayel rayi-rás-nèg-ginen franse yo a?
Nan bawouf ekonomi anba larel gouvelman franse taha, "la départementalisation" Aimé Césaire la, se pou, an anzandaláj sosial rás-moun-asou-latè ki te leve adan sistenm ninang-founang lan bay longsay-ale ; se betje a, pou krèy sosial rás-moun-asou-latè eti yo ye a, genyen toulong-ale, douvan-kon-dèhè, gouvelnáj franse a ka bát pou sa èk se pou moún atè-lakay-matnik se rive sáv, nan piès peyi oliwon latè, an gouvelman-peyi pa ka gade wè apiye asou krèy sosial triminè (mayonmbo, djoubakè-bitako, djoubakè-lizin, djoubakè-makadè, machann-pweson, tout se krèy sosial defaroze taha) pou se dekatonnen ekonomi peyi a. Èk pou gouvelman-peyi franse taha ki se an gouvelman-peyi zawa-antra, La-Frans se an peyi lòtbòtsay Matnik, tout se sobreka-gouvelnáj la pa pe dòt moún ki Moún ki sòti An-Frans débatje menm si delè an ti nèg-ginen oben chaben koutja, atè-lakay-matnik, pe rive tankon "sobreka sousèkè atè-lakay".
Rive la, se pou se, tann se yonn, tann epi konprann se de, tout leve-doubout pou anni mande gouvelman-peyi franse a moli anlè rel-kantinàj-lahan-genyen-machandiz nan kawbe-tre franse atè-lakay-matnik, betje a, dabò-pou-yonn se an djendjen tjoupèpè, an moun ki te ke ni an konsians sosial (se pa menm an konsians politik), an zie-klere anlè djoubáp sosial la ("social conflict" Anthony Oberschall la) te ke vini bát pou mande antipile rel-kantináj-lahan-peye-djoubák la èk mete an palpa anlè lahan lonje-pal ba ti-malere oben lahan-peye Moún nan wouspel djoubák. Owala franse a ke bese rel-kantináj-lahan genyen an konpanyi machandíz, nan an dekou fann, pou yonn, de, twa lanne douvan, se pou y ke vire pran lahan taha, nan menm balan an, asou anlòt konpanyi machandíz epi nan mwa oben lanne dèhè, vire antipile, pi rèd, menm konpanyi machandíz taha. Gouvelnen se pa nepi an dousin landje-miyonnen ; gouvelnen se toulong pou bát moun san yo se santi fè a cho. Pi Nan fondòk, nan an peyi otila 80% machandíz moun ka dekatche, se machandíz yo débatje anlè makadè èk otila kantináj machandíz-débatje taha se oliwon 3 mil-million ewo anlè kantináj machandíz eti y ka voye ale vann nan peyi lòtbòtsay, tout bese anlè rel-lahan-genyen-machandíz ki ka débatje, se pou depotjole ti faktoraj atè-lakay la, se owonzon 20% adan machandíz eti moún ka sèvi atè Matnik.
Èk menm, bát pou rel-kantinàj-lahan-genyen-machandíz se menm epi ta "la métropole" (sa eti se an badjoláj brèbrè-mouton pou sáv nou tout te pou sáv rel-kantinàj-lahan-genyen-machandíz taha ka toumbile, aleliwon-galba, an laliman-peyi pou anlòt laliman-peyi, an lanne pou anlòt lanne delè an simenn pou anlòt simenn nan an menm peyi) se krache tja anlè lide tout gouvelnáj ekonomi-peyi atè-lakay-matnik, tout ti lide an gouvelman atè-lakay, oben pi djòk, tout gouvelman natifnatal-matnik. Se pa ti koutja èk lòlòy sa koutja èk lòlòy vini adan an konsit-gouvelnáj epi mande pou tout machandíz koute menm kantináj-lahan nan tout "les outre-mer" ; moun atè-lakay-matnik (moún leve-douboút politik ka tankon moún leve-douboút sosial la) pòhò pe rive konprann yo pe pa vini mande ba Gwadloup, Gwiyann oben La-Rehiyon, Kanaki eti pa adan menm rel-gouvelnáj atè-lakay la epi Matnik, eti pa pe ni menm tan-nanninannan-longsay sosial oben politik la epi Matnik, eti delè pa adan menm laliwonn (lanmè-ble Atlantik Karayib la se pa menm laliwonn epi lanmè-ble Lezenn lan oben pi kare-bare lanmè-blé Padifik la) ; èk apre Topay Lisbòn Ewòp Yonn-nan-yonn lan (Desanm 1987) epi ranbonni larel-fondás-gouvelman-peyi Máws 2003 a pa pe adan plodari "Dom-Tom" lan ankò. Se mafoudja lagòch franse a, yenki jakoben, kabwatè politik La France Insoumise la, mi bwabwa politik mi, ankò pi bwabwa politik pase kabwatè-politik, "mren, mren, mren" MIM/Gran Sanblé a, anni ka foute tout peyi, tout moún adan an menm panyen-touloulou a, depi de tè-danme-mitan-lanmè anba gouvelnáj an kasik Walis-èk-Futuna a jik peyi-kontinan Gwiyann lan epi tilili palpa-moún-peyi-nanninannan y lan, pase Matnik, pi gran tè-danme-mitan-lanmè nan se Karayib atè-solèy la, Gwadloúp se sis tè-danme-mitan-lanmè. An vie mès-ti-papa-blan eti anchoúste nan fonfonn kabèch piplis se franse-an-frans lan èk tout se franse-atè-Matnik, betje tankon nèg-ginen, ale kriye Frantz Fanon pou se konprann sa.
Pou tousa gran langayelè-ekonomi eti Matnik ni pou ta y, kilès ki pa te rive konprann sa kòdjòm, nan apiye asou dekou 2009 la, lè yo ba w an "faro" anlè rel-kantináj-lahan-genyen-machandíz, 50,00 €, se pou menm yo tala blotje rel-kantináj-lahan-peye-djoubák èk anni sa ka leve an bidím cháy-dèhè-debaba eti ka depotjole leve-douboút sosial la pou ancháy tan, ba ekonomi kapitalís la tout zouti pou deraye ekonomi-vivri a, ekonomi yonn-a-lòt nanninannan an ? Ki rel konsians politik èk ki rel sa-kabeche-ekonomi an moun ki ka vini badjole pou yo abwogát taks asou machandíz la-frans èk ewòp ki ka debatje an peyi a, an ti 250 a 300 milion € pou se ti lanbouk Matnik la sa pe ranmase zòdi an lari, koupe zèb bò chimen, eti dòt ti bagay lavi toulejou ? Nan tout peyi oliwon latè, ekonomi an ka mete politik la anba jouk li, ki kabwatè-politik nan an peyi anba jouk, Matnik se an peyi-anba-jouk, pe pa ka rive konprann sa eti san an lanmen-gouvelnáj atè-lakáy, an djokte pou mete larel-gouvelnáj ekonomi nan brann, yo ke pe kore mès agoulou-gran-fal se boutik franse atè-matnik la ? Nan an doukou ekonomi konsa, se anni politik mete an kawbe-tre atè-lakay nan brann ki pe kore bankoulele ekonomi èk sosial taha èk pou toulong vire kabeche se katel-dekantje-longsáy ekonomi èk sosial la, ki politikè debiele pe vini ka badjole mete doukou Mátník la, ta Gwadloúp la ta la Kanaki, ta Gwiyann epi dòt nan menm sák la ? Plodari sosial la se toulong plis pase pou mande trape an faro branbrann-kòtòk oben ranbonni dekou lavi-toulehou ; plodari sosial la se dabò-pou-yonn an anchoukáj tan-nanninannan longsay sosial la, ki politikè franse debiele an mitan kabèch pe vini fè moún pran dlo mousách pou lèt, konprann leve-douboút sosial Mátník la se menm bagay epi leve-douboút sosial Gwadloúp la oben ta La-Rehiyon otila pa menm ni leve-douboút sosial èk progranm politik li te ke sa règle problem Matnik nan an bát-zie ?
Nan lannwit 24 Sèptanm 1870 taha, Lwi Telga epi se konpayel leve-doubout li a te monte mòn Honore asou laliman Ehèn Lakáy pou pare zelonn-goumen y lan, depareye moun ki ni fizi epi moun ki la pou voye wòch, moun ki ni koutla-bonda-mate oben pikwa epi moun ki te la pou voye dlo-piman, tousa epi dòt trase-welto-rive. Isiya la konsa, se pou konprann yo te ke ladje chikannáj, si se pa babiyáj, kont rayi-rás-nèg-ginen eti ke toulong báy oliwon-latè pou pran an goumen denouke jouk sosial èk politik eti Mátnik pri anba y la. Se jou Sanmdi 24 Sèptanm 1870 taha otila Lwi-Chal Yoút pitje Kode èk sa ba gawoule sosial la an fondokte politik, an kote-rive otila y pa te pe vire bát dèhè, ni menm mize an chimen, adan tjèk La-Frans ke sove nou douvan se betje y la tankon se "ti-yich Telga" a, brèbrè-mouton twa londjè kòd lajounen-jòdi a, lè fè palpa-moún-peyi natifnatal-mátnik la konprann.
I - Djoubáp ekonomi-vrivri/ekonomi-kapitalís
Nan soukou 24 Sèptanm 1870 taha, lè katafal gawoulè (oliwon 1.500 a 2.000 moun) ki te douboút dèhè Lwi Telga epi Daniel Boliva te monte Mòn Honore, asou laliman-tè Ehèn Lakáy vini sanble epi krèy moun ki te doubout dèhè Ehèn Lakáy, Madlenn Klèm, Emil Sidne, Lwi-Chal Yoút, toút se mayonmbo taha, se pou tse konprann an ekonomi-vivri (Jaden kreyol la ki te ja rive kare zobray li pou chaye an mès-longsáy ekonomi) ki te djòk kont djòk li pou báy nan djoubáp epi ekonomi-kapitalís la, ekonomi anni kann lan èk lizin-sik, lizin-wonm lan.
Ekonomi-vivri taha se toulong an tilili matjoukann-fondok-peyi èk sa-fè teknik (Jaden kreyol la, voye lák nan lanmè, tann nás, tann-fi lèt, koúd-rád, tontin, rimèd-razie, lawonn-bèlè, koús-yol, sèbi-douvan-dèhè,epi ancháy dòt choús-kòtòf mès-longsay-peyi a) eti ka toumbile, se se pianmpianm, nan tan-ka-pase, nan ranbonni oben nan djigilòp, pa ni an choús-kòtòf douvan-tribinal pou gouvelman-peyi-natifnatal (pa menm an gouvelman atè-lakay epi sa) eti Mátnik pa ni pou ta y, èk pa pe leve an joút kare-zobráy, dekare- zobráy, vire-kare-zobráy epi ekonomi-kapitalis la.
Ekonomi-vivri taha anba jouk ekonomi kapitalís la eti ka ladje an konpanyi sa-fè teknik èk teknoloji tou ba y, èk toumbele lavi-toulejou, tou. Se konsa, an larel-kabwataj vann-genyen machandiz la eti ka bát nan ekonomi kapitalís la ka rive kouri lawonn nan ekonomi-vivri a èk menm lè ni plis nan an matjoukann-fondok, se pa pou sa rel-kantinàj-lahan genyen-machandíz ka pe toumbile, tjilo wonma a se toulong menm lahan an, apre woule-lanm se báy otila wonma ka fè mikalaw.
Toupatou oliwon Latè otila ekonomi kapitalís ka mennen, ni an ekonomi-vivri, an ekonomi yonn-a-lòt delè nan fè-lakol, delè nan pòte-kole fòse, delè nan fè an ti kole-bò tou mawol. Se anni fè-kakol taha ki ka pe kore, se se pou an tan fann, kore jik koubare, rete-pri-anba-swen ekonomi èk sosial la. Pi fè-kakol taha djòk, pi gouvelman-peyi taha, lè ni an gouvelman-peyi, pe leve sa eti Enzo Faletto èk Fernando H. Cardoso te ka kriye an progranm "tonnfaktaj kantináj-machandiz-debatje" nan liv yo a Dependencia y Desarollo en América Latina, nan 1969.
Nan plodari bililik-longsay karayib la, "tonnfaktaj kantináj-machandiz-debatje taha pe rive fèt floúz oliwon Karayib la men se pa anni pou ale genyen tout machandiz eti moún atè-lakay-matnik ka yize nan Karayib la, se pou se pòte kole toulong-ale nan faktoráj se machandiz taha ; se pou sa vann machandiz natifnatal-matnik ba yo tou, se se pou palantje an pòte-kole kalibiche otila se peyi-karayib tala, ka bay adan an mete-nan-brann apiye asou pwa kò yo. "Tonnfaktaj kantináj-machandiz-debatje" taha se toulong an dekou wayalachi ekonomi menm pianmpianm, otila se gouvelman-peyi a ka èche leve palpa-moún-douboút nan peyi a oliwon choús-fondòk peyi a.
II-Rete-pri-anba-swen peyi-lòtbòsay
Se pa anni pou genyen Matnik ka genyen tout machandiz eti y ka yize nan lanmen peyi-lòtbòsay, se pou genyen eti y ka genyen machandiz taha anni nan lanmen La-Frans èk/oben machandiz peyi andewò La-Frans ni pou pase douvan tout larel-gouvelnáj franse pou se rive Matnik. Se tankon lè "grès sal poul la ka tjwit poul la" . Se an topay bann-zawa eti franse a ka file depi 1635. Pa ni piès joút-ekonomi isiya la konsa, se anni An-Frans otila an joút-ekonomi se pe ka báy èk pou boulatja lonje-vann èk mande-genyen an se pe ka báy. Men plis pase sa, se pou piès adan se machandiz atè-lakay-matnik la ki pa menm nan joút-ekonomi yonn epi lòt, pa jenhen rive trape an káwbe-tre pou ta yo yonn-tou-yonn. Yanm-koúchkoúch eti pi ralba pase an bri-koko-mile, pa pe nan menm rel-kantináj-lahan-genyen-machandiz epi kontel dachin-báwyole a ki ka fè chen nan jaden se mayonmbo atè-lakay-matnik la.
Nan an peyi anba-jouk, Mátnik se an peyi anba jouk La-Frans, káwbe-tre a se pa anni an liannáj nan mitan an konpanyi moún ki ka vann an machandiz epi anlòt konpanyi moún ki ka mande genyen y. Se pa anni joút lonje-vann èk mande-genyen, ni ancháy janjol-dekantje ki ka bát nan joút tala otila sa-sáv machann lan asou machandiz la eti y ka vann lan fondalnatal pou tjenbe liannaj la. Men mi nan kawbe-tre Latrinte a ti machann, tete-doubout se pou an tan an, pa fouti depareye an mang-jili èk an man-divin, an mango-tin epi an mango-basiyák, an mango-tin epi an mango-ten, ale wè an yanm-jòn epi an yanm-poul. Káwbe-tre sé toulong pou palantje matjoukann-fondòk-peyi-a.
Pou piti eti Káwbe-tre Matnik la piti an joút-ekonomi kapitalis, (larel-gouvelnáj-ekonomi lonje-vann/mande-genyen an) pa se pe ka báy kòtòk, sa eti ka fè menm le kouli ou ka báy gwo kantináj, rel-lahan-genyen an tjilo pa ka desann pou sa. Se pou se konprann sa kòdjòm, fok se ni an gouvelman atè-lakay-matnik, pou, dabò-pou-yonn anbrazonnen káwbe-tre atè-lakay la, kore politik-ekonomi antra franse a, pou se rel-kantináj-lahan-genyen-machandiz li a pa ka detenn anlè rel-kantináj-lahan-genyen-machandiz atè-lakay-matnik la ; lòtbòsay, pou nan dekou an tizi rel-kantináj-lahan-genyen-machandiz pou anchay djoubakè nan se gran kawbe-vann-machandiz betje a pa pèdi djoubák yo, pou se machandiz-makadè a rete nan rel-kòdjòm yo èk pou machandiz atè-lakay-matnik eti se gran kawbe-vann-machandiz ka genyen nan lanmen mayonmbo natifnatal-matnik la pa pèdi nan rel-lahan-genyen-machandiz yo. Nan tout manniè ou se tounen y, fok ni an gouvelman atè-lakay-matnik pou se pare kou eti sistenm kapitalis la ka foute an tjou moun natifnatal-matnik la, fok se kabwatè-politik Matnik la se rive konprann sa èk sispann fè zie-dou zaye gouvelman franse a èk fok se manmay RPPRAC la tou te katjile tousa avan te ale mande pou mete rel-kantináj-lahan-genyen-machandiz nan menm rel epi "la métropole" yo a, pa ni tit-langayele ki pi nan rayi-rás-nèg-ginen pase "la métropole" taha, menm si nou se ni an "métropole foyalaise" (Fôdfrans, Chelchè, Lanmanten, Senjozèf) atè Matnik.
Nan tout plodari-kabeche-dekantje moún-asou-latè, plodari ekonomi an se tala ki trape plis wach-dèhè tenmbolize-lèspri a pou fondalnatal eti matjoukann-peyi moún-asou-latè a ("ressources humaines", nan pale-franse se manmay RPPRAC a) fondalnatal nan ekonomi an peyi èk pou se janjol-dekantje ekonomi an ki toulong anba joúk laliwonn lan, an ti koút-van epi tout makandja atè, an ti koút-solèy avan-van èk tout konkonm san grenn. Nan ekonomi batje-débatje-machandiz Matnik la, an ti boudoum-kannon nan mitan de peyi-ewòp, an-tjou-man-deviran, epi tout rel-kantinàj-lahan-genyen-machandiz nan valkata atè Matnik, tè-danme-mitan-lanmè Karayib la. Se pa nepi liannaj-peyi nan ekonomi latèwonn lan ki ka fè sa, se rete-pri-anba-swen La-Frans-Ewòp la ki ka mare Matnik ; èk nan dekou otila La-Frans débatje, ekonomi-peyi y ka dekati, se atè Gwadloup, Gwiyann èk Matnik, peyi ki anba jouk li, peyi san an gouvelman atè-lakay, ale wè an gouvelman natifnatal otila bankoulele ekonomi an pi defaltjè pou ekonomi-vivri se peyi taha eti La-Frans, limenm èk se sobreka-ekonomi y lan depotjole.
III - RPPRAC, nan malakse sosial èk politik.
RPPRAC (Rassemblement pour la Protection des Peuples et des Ressources Afro-Caribéens) ka sonnen près tankon UNIA (Universal Negro Improvement Association, Marcus Garvey èk Cyril Valentine Briggs - African Blood Brotherhood - epi twa-koulè Wouj-Nwè-Vèw li a nan palpa) an krèy-mete-nan-brann ki trape an rel-rive politik, owala nou pale "Peuples" (palpa-moun-peyi-natifnatal) èk "ressources" (matjoukann-peyi) nou adan politik, nou ka trase an chimen-divini, nou ka depareye an kote-pati èk an kote-rive. Apre lè nou depenn èk dekantje palpa-moún-peyi-natifnatal èk matjoukann-peyi taha tankon "Afro-Caribéens" se pou nou tire se betje a èk se konpayel franse yo a adan, se pa jòdi nou ka dekantje an djoubáp sosial ki malakse epi an djoubáp rás-moún betje/nèg-ginen, menm si betje-griyáv pa ni ayen pou ta y, menm si ti nèg-ginen sousèkè franse a delè pi nan rayi-rás-nèg-ginen an pase betje a limenm. Si moún pe, depenn kò yo tankon "afro" , yo pe pa ka depenn se matjoukann-peyi a tankon "afro" , pa pe ni de bò nan laliwonn, an matjoukann-peyi pa pe peyi-afrik èk peyi-karayib (kontinan amerik la) nan menm balan an.
Lamenm-la, se pou depareye an mande-trape politik (palpa-moún-peyi-natifnatal, "peuple" nan pale-franse dekantje politik E. Renan an) epi an mande-trape sosial (palpa-moún-doubout nan an peyi, "population" nan pale-franse konte-rel-kantináj moun, A. Sauvy a) eti depareyáj taha nan limenm ja ka rale lide an matjoukann-peyi moun-asou-latè èk pou an gouvelman oben an krèy mete-nan-brann politik se ka bát rive menyen an rel konte-rel-kantináj matjoukann-peyi.
Leve-douboút politik la se toulong pou trape plis matjoukann-peyi, konte èk dekantje rel-kantináj matjoukann-peyi, palantje èk dekatonnen an konpanyi adan yo, ladje anlòt konpanyi, rive nan an rel matjoukann-peyi toulong pi kalibiche, toulong pi náwfláw. Leve-douboút-politik la, se an dekou pou se matjoukann-peyi politik la (kontel Ranboulzay Mayonmbo Sèptanm 1870 la, Progranm Politik OJAM desanm 1960 lan, epi dòt) se pase douvan dòt matjoukann-peyi kontel matjoukann-peyi moun-doubout, matjoukann-peyi fondòk-laliwonn, matjoukann-peyi laliwonn vire-fakte, tousa. Leve-douboút politik la, se an dekou pou se matjoukann-peyi mès-longsáy-peyi a vini toulong kole bò se matjoukann-peyi politik la. Se pou lang natifnatal-matnik la vini palantje se lavwa-egal natifnatal-matnik la, se lavwa-djole a tou.
Leve-douboút sosial la se nan piplis dekou anni pou branbrann-kòtok, la pou la, fouben divini. Rive isiya la konsa, se pou se wè kabwatè gouvelnáj CTM lan, misie Sèy Lètchimi asou menm rel-rive epi se sobreka RPPRAC la, toulong apiye anlè sistenm zawa franse a pou lonje-pal ba moún ka triment atè Matnik. Se pa anni pou yo pe ba w li douvan pou vire pran y dèhè, tankon nan an koút-sèbi douvan-dèhè, se pou konprann nan dekou an peyi san gouvelman, se se an gouvelman atè-lakay, tout leve-doubout sosial taha pa ka rive báy antre adan an, annou matje sa konsa apre nou ke gade wè kabeche y pi nan fondòk, sistenm mete-nan-brann tan-nanninannan-longsáy, se plis pou y se dekare zobráy mès-longsáy politik natifnatal-matnik la.
IV - Wabáp sistenm gouvelman-peyi palantjè-sosial.
Nan Desanm 2007, an kabwatè-gouvelman franse a te desann fè an won Gwadloup èk Matnik, èk nan an plodari atè Bástè-Gwadloup, se pou y te mande se konpayel-politik li a pou yo te ale èche zouti dekatonn-ekonomi Gwadloup la nan Karayib la, nan peyi laliwonn nanninannan yo. Se la pou te wè moún ozabra, moun nan kakarel atè Gwadloup ; èk konsa kabwatè-gouvelman taha te rive Matnik se Ème Sezè ki te tjenbe lanmen y pi djòk pase an kalkan nan ladja pou te di y: "nou pa le zòt se ladje nou pou nou pa sa rive debát nan lavi a". Epi pawol taha, se pou kabwatè-gouvelman franse a te fè moun Gwadloup, Gwiyann èk Matnik tann epi konprann, La-Frans fini bát epi gouvelman-peyi palantjè-sosial la (gouvelman Pierre Mauroy a, 1981-1984 epi gouvelman Lionel Jospin an, 1997-2002) èk o-plis moun-an-frans pe èspere trape, se an gouvelman-peyi káwyadò otila se bidim djoubakatwa epi se gran kabwatè-djoubakatè a ki ka mennen.
Dabò-pou-yonn, nan tout peyi oliwon-latè, ekonomi an mete politik la anba jouk li. Sistenm kapitalis la genyen nan tout peyi (anni tire Kouba epi La-Kore anlè-solèy adan otila se gouvelman-peyi a ki ka trase plan dekatonnen ekonomi an) menm si, an peyi pou anlòt, pe ni dòt model dekatonnen, ka debát, ka fè lakol douvan model kapitalis la, Nan anchay peyi kontinan Afrik èk kontinan Azi-Ewòp la, nan Amerik-anni-solèy se pa anni djoubakatwa kapitalis ki ka bát (Plasticop Matnik la, lizin anba kabwatáj djoubakè-lizin, djoubakatwa liannáj-lafanmi, tousa) men tout se djoubakatwa taha, gran tankon piti, mafoudja tankon vire-limenm, ka kontè lahan-santáy yo epi se menm lojisiel la, delè menm, yo ka bát epi menm chenn-koumandáj sosial la.
Se pou se tann èk konprann, tann lan se yonn, tann èk konprann lande toulong de dekou depareye yonn èk lòt, an bidim joút ekonomi ka kouri lawonn èk tout gouvelman-peyi Latè-wonn lan yo menm, ka demayote laliwonn sosial yo ou se tjenbe larel.
Ekonomi franse a ka báy anba depi an tjenz, ven lanne ladje rel senkienm ekonomi Latè-wonn lan pou rive nan dizienm lan silon an konpanyi kontáj-rel, Bank-latè-wonn, Tontin Lahan-peyi Oliwon-Latè, epi dòt. Si Matnik se rete anba jouk franse a, san, se se an gouvelman atè-lakay, se pou y toulong rete nan sistenm ekonomi débatje-machandiz la èk pou leve-doubout sosial se anni pou mande trape branbrann-kòtòk èk ladje anlè rel-kantináj-lahan-genyen-machandiz.
Leve-douboút sosial Mátnik la ni choús-kotof tan-nanninannan-longsáy li ki ta y, se pa anni pou krèy leve-douboút de fann lavi djoubakè oben lawonn-douboút-o-ka ki pou ka trase welto-rive yo silon rel-isenbòt se zawa a douvan yo, Lawviè-Pilòt nan jou apre 26 Sèptanm 1870, O-Fanswa nan Fevriye 1900, Basiyak 1923, Chasen 1935, Káwbe 1948, Lanmanten 1961, Chalve 1974, tousa epi dòt ; se pou matjoukann-kòtok èk matjoukann-peyi mès-longsáv-peyi (mès-longsáy politik tou) eti tout leve-douboút sosial trape pou trase welto-rive y. Se tousa ki ka fè djoubáp sosial la pa pe menm nan an peyi, Matnik, ki trape tan-nanninannan-longsáy ka ale taha epi 80% ekonomi an nan lanmen betje èk milát eti se anni oliwon 2% nan palpa-moún-douboút nan peyi a, epi anlòt peyi kontel Gwadloúp otila pi gwotjáp la se an zendien èk apre y ni milát, nèg-ginen, betje-mátnik, aráb-la-siri, tout moún se moún atè Gwadloúp, atè Matnik, pi nou nan fètáy zandal sosial la pi la po-fidji jòn-blanni, èk pi nou ka desann nan menm zandal sosial taha pi lapo-fidji ka nwèsi. Tan-nanninannan-longsáy sosial Gwadloup la pa se pe menm epi ta Matnik la, se pou sa, an yonn-a-lót Gwadloúp/Matnik (kontel tankon peyi nan pòte-kole jeráy Lanmè Karayíb la) pou kouri lawonn toulong ale men nou pa pe ka leve an tjak sosial oben politik atè Mátnik èk èche pòte y Gwadloup epi an badjoláj lòlòy moún ki koút nan lèspri, "menm biten, menm bagáy", "l'outre-mer, les outremers même combat" se ba moún vale kaka-kabrít pou pwa.
V- Wakle-boulin sosial franse a ka depotjole Mátnik.
Nan joút ekonomi oliwon-latè taha, se an tilili teknoloji krache-dife ki ka débatje blo nan menm balan epi gwo kantináj machandiz taha. Se pa anni pou mete yo ka mete teknoloji natifnatal-matnik la anba jouk yo fláp, se pou toumbile yo ka toumbile se tombele lavi-toulehou a, penpenp lavi-toulehou a, èk se pa toulong pou an ale-pi-doús. Se pou se konprann sa konsa, menm si teknoloji-matnik la se ka tjenbe larel (yol la, gonmie a, bèlè a, rimèd-razie a, fou-chabon an, tousa ka tjenbe larel) se rive eti y pa ka jenhen rive mete an mès-longsáy choús-kòtòf nan brann, levé an tit-langayele pou ta y, tonnfakte dòt tèknoloji mafoudja, gliminen la kou-peyi a.
Pi douvan, wakle-boulin teknoloji taha ka rale, se se pianmpianm, an wakle-boulin sosial eti se pa anni pou tan ki ka pase fláp jik pou moún se pèd tèt yo ale mande pou rel-kantináj lahan-genyen-machandiz se menm epi ta An-Frans. Matnik pa nan menm rel dekatonn-ekonomi epi La-Frans, rel-kantináj-lahan-genyen-machandiz pa se pe menm ; rel-lahan-peye-djoubák nan kare-ekonomi se djoubakatwa a pi flòkò atè Matnik, se oliwon 5 a 25% èk menm si se djoubakè-gouvelman an ni 25 a 40% palpa-lahan pou kore lavi chè, piplis adan yo, se moun-lòtbòtsay, moun ki sòti An-Frans débatje, yo la pou twa lanne o-plis, se pa yo ke sa ba an moun an djòb koupe zèb, oben ale genyen an tjilo bayol nan lanmen machann-pweson an, pran an Milan asou fianza ka kouri.
Rive la konsa, se pou se konprann sa eti rel-kantinàj-lahan-genyen-machandiz se pa anni nan joút lonje-vann èk mande-genyen, ni an tilili janjol-dekantje ka pe báy nan sa, depi kantináj djoubák moún mete adan jik branbrann-kòtòk epi an tilili janjol-konte sosial èk mès-longsáy-peyi ki toulong nan an liannáj bililik-kòtòf; liannáj nan mitan se machandiz la yonn-epi-lòt ka pe bloublou rel-kantináj-vann-genyen-machandiz la tou, ou pa se pe vann an tjilo káp-láy nan menm rel-kantináj-lahan epi an tjilo sapatè. Se konsa, boúl machandiz la, delè tou goglè èk molpi, delè rát pise anlè sa, ki ka débatje anlè káwbe-tre Matnik ka de kalibiche liannáj nan mitan se fáktoráj Matnik la, yonn-a-lòt, nou pa se pe di farin-manyòk san nou se wè zaboka a ki ka ale epi y la.
Lè tilili machandíz La-Frans-Ewòp taha ka débatje, se pa anni pou debaba liannáj nan mitan se bagáy-faktore peyi-natífnatal-mátnik la, se pou malelive choús-kòtòf sosial èk mès-longsáy-peyi Mátnik la. Lide-douvan taha eti nan glimináy kòlòy La-Frans-Ewòp la atè Mátnik, machandiz èk tèknoloji yo ki ka débatje blo nan peyi a, pa menm fouti leve an joút-tèknoloji epi tèknoloji peyi-lòtbòsáy (Etazini, La-Chin, La-Kore Anni-Solèy, tout se peyi taha) ki ka débatje tou, men anni an joút mès-longsáy-peyi eti limenm ja ka mete mès-longsáy-peyi-Mátnik la tou-touni anlè de pie y nan dekou mès-longsáy latè-wonn lan (cultural globalization, nan pale-angle Stuart Hall la) eti bare epi ekonomi latè-wonn (global economy) lan.
Se leve-douboút anni pou branbrann-kòtok la ka toulong apiye wakle-boulin sosial La-Frans-Ewòp la atè Matnik, se pou mande gouvelman-peyi franse a, toulong plís larel-gouvelnáj sosial atè Mátnik (bagay pou se tann an konpanyi konpayel palantjè-peyi-mátnik vini plere epi pale-franse djol-mande-kredi yo a, "l'Etat se désengage" oben "l'Etat ne respecte pas sa constitution", tout se blablatáj taha, an gouvelman-peyi pe dezandjoke an liy-gouvelnáj larel-tribinal-gouvelman-peyi a nan an dekou fann, pou an tan long, gouvelman-peyi Venezuela epi liy-gouvelnáj 72 la oben gouvelman-peyi Kouba nan dekou sa Fidel Castro te ka kriye "el período especial en tempos de Paz") ; èk menm leve-douboút K5F 2009 la ki te ni tout se krèy èk lawonn leve-douboút sosial la dèhè y, (pa te ni tousa káwbe-djoubaktwa epi bagáy brile an lari) te wouvè ba wakle-boulin sosial franse a. La-pou-la, se plís babilòn an lari a, plís gouvelnè ka vini fè makakri-makak-fenntè nan size-koze nou, plís pale-franse pou depotjole Lang natifnatal-matnik la, epi plís jete Matnik tankon peyi-asou-latè asou bòdáj lavi politik peyi-oliwon-latè.
Apre bankoulele "bese, bese le pri" lanne 2009 la, Mátnik te fini lanne a epi an -6% djing-rel-konte FKP (Faktoráj Kòtòf Peyi pou Gross National Product) magre se te anba gouvelnáj politik A. Mariján (kabwatè-politik, "men, men, men" MIM lan) eti te ka badjole ba se konpayel politik li a, ba tout moún atè-lakay-matnik, se li ki dòktè (man te ke simie matje "djòktè") nan ekonomi èk dòktè nan matematik, matematizáy plodari-ekonomi an, se toulong an bidím vègláj èk an lèspwa-mal-papáy nan menm balan an.
Sa ki pi kouyon kou taha, se flòkò eti plodari ekonomi an èk menm plodari sosial la flòkò, pa ni piès krèy-leve-douboút sosial dèhè sa, se an leve-douboút sosial san plodari sosial, se anni pou rel-kantinàj-lahan-genyen-machandíz se tizi ; tankon nan 2009, pa ni piès plodari politik èk moun ki ka kabwatè leve-douboút pou branbrann-kòtòk taha pa ka sanm sa ki pare konprann se anni an larel-gouvelnáj atè-lakay-mátnik ki se pe kore an bankoulele ekonomi konsa pou y pa vire vini epi se menm janjol-trase a nan lanne-dèhè, se kabwatè-politik Mátnik la jik pare detakse an konpanyi machandíz franse ki ka débatje èk ka toufe tout faktoráj atè-lakay-mátnik.
Se pa ti djòsol plodari politik la djòsol, si se pa lòlòy, an peyi otila moún ka leve twel-flatje-peyi fláp, nan tout ti dáwne nan lari, èk pa fouti se se badjole asou an lanmen-gouvelnáj atè-lakáy eti menm si y pa se ka rive regle se djoubáp ekonomi, sosial èk politik atè-lakáy-mátnik la, ke sa rive depareye katel-dekantje-longsáy Mátnik (oliwon 370.000 moún pou 1.105 kilomèt-kare tè-danme èk 47.000 kilomèt-kare lanmè) epi ta La-Frans, a 6.800 kilomètre lòtbòtsáy, 74 million moún
Nan wabàp plodari 24 Sèptanm taha, se toulong pou se, tann se yonn, tann èk konprann se de, nan an peyi otila pa ni an gouvelman-peyi, se se an gouvelman-peyi atè-lakay, leve-douboút sosial pa se pe ka bát san an memwa, toulong pi kalibiche, asou tan-nanninannan-longsáy sosial la eti limenm liannen, máy-an-máy, epi tan-nanninannan-longsáy politik la. San memwa sosial taha eti se pa anni an rete-sonhe, se pou se mande-trape sosial la se bát toulong nan menm lèspri trape-branbrann-kòtok san jenhen toumbile nan tan-ka-pase, san jenhen lonyen, ni dekantje wách-kòtok sosial la, san jenhen lonhe dwèt asou sistenm-gouvelnáj la, bát pou trape plís lanmen-djòk politik eti ka toulong flouze an jeráy kòdjòm se matjoukann=peyi nan tan-ka-pase.
Se anni an gouvelman-peyi natifnatal-matnik eti te ke pe èk te ke sa fè an kontáj-dekantje náwfláw asou se matjoukann-peyi a (depi palpa-moún-douboút jik laliwonn-fondòk-peyi, pase nan mès-longsáy politik la) eti se anni kontáj-dekantje náwfláw taha èk tout larel-gouvelnáj-tribinal ki ka ale epi y la, ka pe fè palpa-moún-peyi natifnatal-matnik vire fake dòt matjoukann-peyi, plís matjoukann-peyi toulong-ale nan tan-ka-pase.
Simao Moun Wanakera
Commentaires