Lang peyi karibeyen

Woule-lanm la

Tire’y an sann pou mete’y an dife

Granlawvi

Man ale jete an zie fouyayatiz asou tout matje ki ka depenn lanmè-kavale a eti ki bay nan Karayib la epi ourakàn Oma ki pase. Man se pe toufe, gran lajounen ka fè nwè, soukou menm. Pas pou Oma, an ourakàn anlè lanmè Karayib la nan mitan mwa oktob la ; lasezon toumvas ek ourakàn se mwa d’awout jik novanm nek se kote 15 d’awout jik dezienm tjenzenn sektanm lan nou trape piplis penteng toumvaral tala.

Lire la suite "Woule-lanm la" »


An diksionnè kreyòl/franse

Diksionnè kreyòl/franse Rafayèl Konfian an

Diksionn_konfian_4 Tout diksionnè kreyòl eti man li èk djoubake anlè yo, jik lajounen jòdi, (tout sete diksionnè kreyòl/franse oben kreyòl/angle) toulong te flòkò epi se tout ; yo pa te fouti fè moun konprann an krèylèt, an ti pawòl natifnatal, an pawòl-matje, an dolo, an pawòl potjèlèt epi krèylèt lang la limenm nan toumbele lang la. Moun ki matje se diksionnè tala toulong ale èche diksionnè franse oben angle pou matje diksionnè yo. Se pa pi apoda yo te pi apoda pase anlòt nèk yo te pri adan an larèl mete kantekant oben nan konbòchte otila lang kreyòl yo a kaye toulong menm si yo se ba’y an gabèl. Titak pi nòlfòk, moun ki matje se diksionnè tala ka sanm sa ki pa asire lang kreyòl yo a se an lang tèktèg, yo pa ni p’an koklès douvan divini lang la. Se nèyè pou sa yo ka fè tout degwèl kriye’y lang kreyòl. Rive an lè yo pri nan vèglaj lang ewopeyen an èk yo ka anni fè an dekalkomani lang ewopeyen an eti yo ka simen an ti tjò krèylèt natifnatal adan pou ba dekalkomani diksionnè ewopeyen yo a an ti koulè bò-kay, pou fè’y ladje patès ki toulong ka fè zie-dou ba rayiras la eti se lang ewopeyen an ka chaye depi nanninannan.

Lire la suite "An diksionnè kreyòl/franse" »