Karann-katriyenm konsit kabwatè-gouvelman CARICOM.

Doukou politik Ayiti, an tit-depenn-kabeche fondok

 

CARICOM 44th Regular Meeting of the Heads of Government CARICOM 12-14 Fevriye 2023 Ayiti - moun an lari maws 2019 Caricom - 44th Regular Meeting of the Heads of Government of CARICOM at Atlantis Bahamas on the 15th February 2023 - Phil B. Davis 

 

 

 

 

 

 

Baha Mar, New Providence, Bahamas : Doukou politik Ayiti se yonn adan tit-depenn-kabeche fondalnatal nan 44enm konsit kabwatè-gouvelman CARICOM eti ka bay atè Bahamas asou twa jou, depi 15 pou 17 Fevriye. Peyi-Caricom depi 4 Jwiye 1998 tankon peyi-nan-liannaj ek depi 4 Jwiye 2002, peyi-gouvelnaj kòtok CARICOM, Ayiti, "peyi-lantouraj taha towblip nan an bankoulele san bout depi kon sistenm politik li a vini djigilòp", se nouvel eti Fred Mitchell ki se kabwatè kawbe-gouvelnaj liannaj epi peyi lòtbòtsay nan gouvelman Bahamas, plodaye douvan media. An konpanyi peyi ja gade wè lonje pal regle tjak sosial  ki mare Ayiti nan bankoulele taha, eti Fred Mitchell apiye.

Lire la suite "Karann-katriyenm konsit kabwatè-gouvelman CARICOM. " »


CSME, gouvelnaj bay-nannan ek lahan palantje kalibich-karenm-livènaj, prèmie-brann nan

44enm konsit kabwatè-gouvelman


CARICOM 12-14 Fevriye 2023 Caricom - 44th Regular Meeting of the Heads of Government of CARICOM at Atlantis Bahamas on the 15th February 2023 - Phil B. Davis CARICOM - 44th Regular Meeting of the Heads of Government CARICOM 44th Regular Meeting of the Heads of Government of CARICOM at Atlantis Bahamas on the 15th February 2023  Carla Barnett

 

 

 

 

 

 

 

Atlantis Resort, Paradise Island, Bahamas : CARICOM Single Market and Economy (CSME pou Kawbe-tre ek Ekonomi anchouke CARICOM lan, bay-nannan san fantefrak, toumbilaj kalibich-karenm-livènaj,  ek lahan-palantje kalibich-karenm-livènaj, epi kore-kratjak ke bàt tankon tit-dekantje-kabeche fondok nan dekou 44enm konsit kabwatè-gouvelman peyi-CARICOM ki ke wouvè lapòt atè Bahamas, asou twa jou, nan 15 pou 17 Fevriye ka vini. Konsit wouvè-lapòt ke bay anba kabwataj Philippe Davis, kabwatè-gouvelman Bahamas, nan mason Atlantis Resort, asou tè-danme-mitan-lanmè Paradise Island. Konsit pran-pawol ke bay nan jou-dèhè nan masonn Baha Mar nan laliman tè-danme-mitan-lanmè New Providence lan.

Lire la suite "CSME, gouvelnaj bay-nannan ek lahan palantje kalibich-karenm-livènaj, prèmie-brann nan" »


“Much to be proud of”

49 lanne gouvelman-natifnatal Grènada  

Grenada independance day 7 Febuary Grenada - Coat_of_arms_of_Grenada- Grènada-Caricom Grenada-OECS

 

 

 

 

 

 

 

 

Sen Jòj, Grènada : Sobreka-kabwataj CARICOM, Carla Barnett, te voye an bidim woulo ba gouvelman ek palpa-moun-peyi-natifnatal-grènada a nan dekou 49 lanne eti peyi a trape an gouvelman natifnatal-grènada pou ta y. Nan pawol-salvaloure eti y voye ba kabwatè-gouvelman Grènada a, mapipi-eskwaya Dickon Mitchell la, sobreka-kabwataj CARICOM lan bay lavwa eti Grènada te ni tout bagay pou doubout-krann tankon peyi-natifnatal asou latè. "Kare-peyi karayib la ka fè yonn epi gouvelman ek palpa-moun-peyi-natifnatal Grènada a pou timbile 49 lanne gouvelman natifnatal-Grènada ek ka mete anba zie yo djengèt wè yo rive bay douvan toulong-san-rete asou an chimen-divini longsay ek an tilili rive-jik-bout".

Lire la suite "“Much to be proud of”" »


Gouvelman Ayiti la ka mete nan brann pou

An kawbe-gouvelnaj pou flouze pase-lanmen politik la

Haiti-Consejo-Transicion Ariel Henry ek Man Manigat Haitian flag Haiti-Transicion kabwatè-gouvelman Ayiti nan koulè y

 

 

 

Pòtoprens, Ayiti : Kabwatè-gouvelman Ayiti, Ariel Henry, plodaye nan dekou mete doubout an kawbe-gouvelnaj pou flouze pase-lanmen politik la nan gouvelman peyi  a, "se an siy ka fè moun wè sa eti anchay krèy-doubout-o-kare peyi a pe sanble yonn-a-lòt pou bouske karetel-ale longsay ki ka kore bankoulele a nan peyi a". Ariel Henry apiye asou sa eti mete-nan-brann kawbe-gouvelnaj pou flouze pase-lanmen politik  taha ka fondoke prèmie djing-kòtok wabap woule-bòtò se kawbe-gouvelnaj-peyi a ek, se te ke an fè-eti palpa-moun-natifnatal-ayiti a pou y se fè yonn ek rive jik bout toumbilaj fondalnatal nan peyi-natifnatal Ayiti a.

Lire la suite "Gouvelman Ayiti la ka mete nan brann pou" »


Twel-flatje-peyi kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik

Wouj-Vèw-Nwè FRONALIMA a


Bann-twel anlè Bann-twel wouj-vè-nwè Bann-twel natifnatal-matnik Bann-twel dawne nan lari 
 

 

 

 

 

 

 

 

Depi Kaz-Pilòt jik Senhozèf, atè Matnik: Kote eti yo ye a nan memwa natifnatal-matnik, Guy Cabort-Masson, ludovic Bravo ek Jean-Claude lauréat (Alex Ferdinand ka veye anlè memwa taha  atè Lawviè-Pilòt) pou trape an tjè-sansle wè twel-flatje-peyi Wouj-Vèw-Nwè a, nan trase-djezinen lajounen-jòdi a, Wouj ranboulzay sosial la anlè baton-leve twel-flatje-peyi a, vini twel-flatje-peyi Matnik nan kawbe-gouvelnaj franse nan peyi a. Se pa lapenn nou vire matje, isiya a konsa, an twel-flatje-peyi se pa an bagay pou trase pòtre an koulè lapo-fidji oben tjek kanman-kòtòf moun men se plis pou palantje le gran lide-fondok politik ki se pe ka kouri lawonn an peyi ; se pou moun atè-lakay-matnik se sispann nèt epi twel-flatje afrik yo a oben twel-flatje ràs-moun nèg-ginen yo a.

Lire la suite "Twel-flatje-peyi kawbe-gouvelnaj franse atè Matnik " »


Tjenzienm konsit Lawonn Peyi Oliwon-latè asou tilili-nich-lavi

OECS ek CARICOM, bwa-pou-ale 

OECS and CARICOM on biodiversity OECS COP-15 CARICOM flag bidjoul Oecs_flag_flying 

 

 

 

 

 

Monreal,  Kanada :   15enm  Konsit Lawonn Peyi Oliwon-latè  asou tilili-nich-lavi, COP15 ki te fèt atè Kanada nan mi-desanm 2022 ki pase te mete anba zie moun bankoulele tilili-nich-lavi oliwon-latè. Menm si moun pa ka djè pran gran pawol asou koraj-dèhè -se plis toumbilaj kalibich-karenm-livènaj ki ka pòte-, wach-dèhè y ke peze kòtok asou djokte moun-asou-latè pou rete doubout nan lavi a. Lonyen-dekantje tilili-nich-lavi konte sa eti nan 500 lanne ki fini pase, 902 ràs-bèt-kòtòf djigilòp  eti 85 ràs bèt-lèt-tete, 159 zibie, 35 ràs-bèt ka pran van anba dlo ek 80 ràs pweson. 500 adan se 902 djigilòp taha te rive nan siek ki fini pase a, ek lonyen-dekantje tilili-nich-lavi a kabeche se kontaminaj plastik, dlo-lizinen-makandè, ràs varè djenm,  ek toumbilaj kalibich-karenm-livènaj, tousa adan. Malè pou se gouvelman ti-peyi-mitan-lanmè nan dekatonn lan (Small Island Developing States), se yo ki pi mele epi se djigilòp taha.

Lire la suite "Tjenzienm konsit Lawonn Peyi Oliwon-latè asou tilili-nich-lavi" »


Konsit Payòt lanbouk Anndale a

MIM  pòte antre !  

MIM Anndale MIM  27 01 23 MIM Anndale Marijàn  27 01 23. MIM Anndale Lawche  27 01 23 MIM Anndale 4 -   27 01 23   

 

 

 

 

 

Anndale, Matnik: Yonn adan se kabwatè krèy palantjè-peyi MIM lan atè Robè oben Senhozèf la te depenn konsit Anndale taha tankon an pòte-antre politik (pòte-antre politik se nan mwa Sèptanm lan sa pou ka fèt adan an peyi tankon Matnik otila ni an bidim kanmpo politik asou de mwa, Jwiye Awout), an konsit kabwataj-politik (depi lanne 2011, MIM pa fè konsit-kabwataj politik) ek menm, pou plis pektekolaj, an konsit kabwataj-politik ladje larel-kòtòf krèy-doubout-o-kare-politik la. Lamenm la, se pou se konprann an gwo konpanyi konpayel-politik ki pa sa menm depenn ek dekantje bagay ki pi fondalnatal adan an krèy-doubout-o-kare politik, eti se konsit politik la ; pi douvan, se pou palpa-moun-peyi-natifnatal-matnik la (le peuple Martiniquais nan franse-bannann Marijàn lan) se wè, nan de koko-zie y, an   krèy-doubout-o-kare politik ki pa fouti kabeche an ti vire-pran-dèhè politik, se se pou kare an krèy kabwataj politik eti te ke sa ale pi douvan pase anni “konte” mou ka fè koraj-pa-dèhè.

Lire la suite "Konsit Payòt lanbouk Anndale a " »


Latè tranble atè Gwadloup

6.2  kouri-rel


Gwadloup latè-tranble 21 01 2023 Latè-tranble Gwadloup 20-01-23 Sismograph Latè-tranble machin-stanmpe

 

 

 

 

 

 

 

Pwent-Nwè, Gwadloup :  Latè tranble Gwadloup, 6.2 asou zandal wouvè Richter la eti ki trape 10 rel-konte. Laboukann lan te nan 40 kilomèt anba-solèy/anni-solèy/anba-solèy Pwent-Nwè (53 kilomèt anba-solèy Lapwent, lanbouk-gouvelnaj Gwadloup), nan an fondok-latè 166.4 kilomèt, 16.131° anlè l'Ekwatè epi 62.156° atè-solèy liy Greenwich, a 07hè ek 23 mn 41sg (11:23:41 UTC) dapre  kouri-nouvel USGS (United States Geological Survey pou kawbe lonyen-dekantje douk anba-tè Etazini) eti ka stanmpe ek pòte nouvel asou tout late-tranble oliwon latè.

Lire la suite "Latè tranble atè Gwadloup" »


Wouj-Vèw-Nwè ek an kouloubri nwè epi an rel-brazonn blan-sann-cho

An twel-flatje-peyi Matnik  

Twel-flatje-peyi Matnik Wouj-Vèw-Nwè Bann-twel Ipseïté a
Bann-twel dawne nan lari Bann-twel wouj-vè-nwè  

 

 

 

 

 

 

Foyal, Matnik: Matnik ni an twel-flatje-peyi epi an lavwa-egal-peyi, man se pè ; 74,84% moun ki vote te vote twel-flatje-peyi tèt-sisi a ek 53,76% moun te vote lavwa-egal-peyi "Ansanm" lan. La-pou-la, tout moun te ja sav se koulè wouj-Vèw-Nwè a te ke debaba "ipséïté" Marijàn lan epi 34 trase-jeometri y la. Men nan twel-flatje-peyi "tèt-sisi" taha ni an tjak, an bidim tjak, menm pòtre-trase a eti ka bat zel nan mitan kouloubri ek sisi-mel pa rive chape anlè "koulè-nwè" a   eti nan djezinay trase-pòtre oliwon-latè a se pa an "koulè", ni menm "koulè-blan" an. Asou an twel-flatje-peyi eti se an rarate politik, koulè-nwè a se toulong nan liannaj epi anlòt, Wouj ek Nwè se lide pete-chenn, bay san chenn, oben lanmò, eti te vini ka bay nan doukou rive-jik-bout Ranboulzay Ayiti a.

Lire la suite "Wouj-Vèw-Nwè ek an kouloubri nwè epi an rel-brazonn blan-sann-cho" »


Lawonn Peyi Oliwon-latè voye ago djigilòp

10 milion hekta  laliman-bwa  chak lanne

UNEP-WCMC debwazay UNEP-WCMC betonnaj UNEP-WCMC UNEP-WCMC. bwa-mang

 

 

 

 

 

 

 

Amazonia, Amerik-anni-solèy: An kouri-nouvel UNEP-WCMC (UN Environment Programme World Conservation Monitoring Centre pou Progranm Lawonn Peyi Oliwon-latè pou Laliwonn lan, Kawbe-gouvelnaj pou Veye-o-gren ek Anbrazonnen) mete debwazay tankon yonn adan katel-dekantje-longsay pi kòtok ek tenmbolizè nan lanne 2022 a ki fini pase. Dapre se kawbe-kabeche-progranm taha, se nich-lavi planèt la ka pran bon fè epi depotjolaj 10 milion hekta laliman-bwa  chak lanne, eti epi tilili  toumbilaj nan jere se fondas la, ka voye owonzon 25% se gaz-cho a nan van-oliwon.

Lire la suite "Lawonn Peyi Oliwon-latè voye ago djigilòp " »